Istraživanje agencije Gfk pokazuje da su se prošle godine, u odnosu na 2010, smanjili izdaci za gotovo sve kategorije potrošnje, a kako posljednjih mjeseci pada indeks povjerenja potrošača, potrošnja bi se u idućem razdoblju mogla dodatno smanjiti.

Rezultati istraživanja o kretanju prihoda i rashoda pokazuju da sve više hrvatskih građana osjeća nedostatak prihoda. Usporedbom ostvarenih i potrebnih prihoda kućanstava koja nemaju dovoljno raspoloživih sredstava, GfK je došao do podatka da bi u prosjeku njihova potrebna primanja trebala biti čak 64 posto veća od sada ostvarenih.

'Upravo zbog sve većih financijskih problema s kojima se suočavaju hrvatski građani važno je raditi na povećanju financijske pismenosti, osobito strategija upravljanja financijama', smatra Matutinović.

O svjetskim iskustvima u jačanju financijske pismenosti govorila je Maja Vehovec s Ekonomskog instituta u Zagrebu. Naglasila je ulogu države u unapređenje financijske pismenosti kroz obrazovni sustav i specijalizirane kampanje u medijima. Pritom je napomenula da je najprije važno ustanoviti 'nultu točku' financijske pismenosti da bi se znalo otkuda krenuti. Vehovec se zalaže za to da se financijska pismenost periodički mjeri na temelju OECD-ovog upitnika da bismo se mogli uspoređivati s drugim zemljama.

Kao jedan od najboljih europskih modela istaknula je financijsko opismenjavanje u Poljskoj koje je provela središnja banka.

Naš proslavljeni plivač Gordan Kožulj prenio je svoje iskustvo iz SAD-a, ističući da su Amerikanci još 90-ih godina u srednje škole uveli izborni predmet 'home budgeting'. Naglasio je i odgovornost kompanija u financijskom opismenjavanju svojih zaposlenika.

O razlozima prezaduženosti hrvatskih građana i načinu na koji izaći iz začaranog kruga govorio je Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.