'Nafte ima. Iako su cijene nafte bile već tjednima u padu pa su pale na razine prije krize, cijene derivata - a hrvatsko tržište se opskrbljuje derivatima s mediteranskog tržišta - nisu pratile taj pad cijena sirove nafte. Nije bilo dovoljno derivata na Mediteranu i tada smo imali paradoks da su ih mediteranske zemlje plaćale skuplje nego sjevernoeuropske zemlje pa su u Njemačkoj derivati bili jeftiniji nego u Hrvatskoj', kazao je Novotny za N1.

Kritizirao je Vladine intervencije kojima su snižavane cijene goriva, ocjenjujući da su 'nesretne i nepotrebne'.

'Očekivanja od sljedeće godine, od razine globalne potražnje za naftom, prilično su niska. Velike ekonomije će sljedeće godine imati vrlo slabe stope rasta, osobito kineska ekonomija, a tu onda i potražnja pada', komentirao je.

Istaknuo je da su velike količine nafte na globalnom tržištu.

'Unatoč smanjivanju proizvodnje nafte od naftnog kartela OPEC+, ima je dovoljno na tržištu. Ona doista ne može imati cijenu od 100 dolara po barelu i kretat će se oko 80-85 dolara, tako da će cijene barela vjerojatno padati, ali ne na razinu koju potrošači očekuju, na onu razinu od osam kuna po litri goriva. Sigurno je da možemo očekivati nastavak trenda pada u 2023. godini, ali postoji ozbiljan rizik zbog onog što će se događati u kineskoj ekonomiji. Kineska ekonomija bila je opterećena mjerama zbog covida, proizvodnja i potrošnja su padale, ali teško je prognozirati hoće li se situacija stabilizirati i hoće li doći do naglog otvaranja koje će dovesti do kratkotrajnih manjkova', rekao je.