Rast kamatnih stopa diljem svijeta diktiraju središnje banke, američki FED, europski ECB, Bank of England, Švicarska narodna banka i ostali, što su na svojim ratama osjetili brojni kupci nekretnina te oni koji se tek planiraju zaduživati.

Razvijeni svijet pod pritiskom je najviše inflacije u posljednjih 40 godina, zbog čega je dizanje kamata nužno kako bi se ograničila potrošnja i spustile cijene prema prihvatljivim razinama inflacije od dva posto godišnje.

Najveći generator inflacije u protekloj godini bila je ruska invazija na Ukrajine uslijed koje su cijene svih energenata odletjele u nebesa.

U MMF-u smatraju kako će trend dizanja kamata biti prošlost jednom kad 'se inflacija vrati pod kontrolu, zbog čega će središnje banke u razvijenom svijetu morati spuštati kamate prema razinama viđenim prije pandemije koronavirusa'.

Drugim riječima, očekuje se nova era 'besplatnog novca' kad su kamatne stope bile blizu ili na nuli, no u MMF-u se ne usude predviđati kad će se to dogoditi.

Njihovi ekonomisti smatraju da će starenje populacije biti faktor koji će spustiti inflaciju, a posljedično i kamatne stope. Stariji ljudi, naime, troše manje i ne rade.

Najbolji potrošači su mladi ljudi u dvadesetim godinama života i oni koji formiraju obitelji u tridesetima i četrdesetima, no nakon četrdesete godine života potrošnja u pravilu pada i takvi potrošači djeluju protuinflacijski.

Andrew Bailey, guverner Bank of England, nedavno je za BBC izjavio da je udio britanske populacije u dobi između 20 i 59 godina pao ispod 65 posto ukupne populacije te da će se taj udio dodatno smanjiti u desetljeću pred nama.

Drugi faktor koji će oboriti inflaciju je niska produktivnost - prije velike financijske i gospodarske krize 2008. produktivnost industrijskog sektora gurala je opću produktivnost, no ona je oštro pala po izbijanju krize. Sličan fenomen očekuje se i sada, posebice ako razvijene zemlje odu u recesiju.