'Unatoč povećanim rizicima, zasad još ne očekujemo rast kamatnih stopa', rekao je Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka, na predstavljanju najnovije HUB-ove analize koja ukazuje na zaustavljanje rasta profitabilnosti domaćih banaka
Prvi podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da je, nakon četiri kvartala rasta profitabilnosti, tijekom kojih se efikasnost poslovanja hrvatskih banaka približila onoj prije krizne 2009, u trećem tromjesečju zaustavljen rast neto dobiti hrvatskih banaka. U odnosu na isto tromjesečje prošle godine, dobit banaka je bila manja za 1,7 posto. 'To nije alarmantno, još uvijek imamo dobru profitabilnost', komentirao je Bohaček, ističući da još nije jasno koji su glavni uzroci preokreta trenda.
Kao najvjerojatniji uzrok niže profitabilnosti Bohaček je naveo rast troškova izvora sredstava. 'Na rast cijene kapitala najviše utječe povećani rizik, a u posljednje vrijeme primjetan je i rast pasivnih kamatnih stopa', rekao je Bohaček. Upozorio je da je za sprečavanje daljnjeg rasta rizika najvažnije očuvanje kreditnog rejtinga, što se može postići jedino fiskalnom konsolidacijom i provođenjem reformi.
U analizi se kao mogući uzroci spominju i rezerviranja za gubitke te gubici na portfeljima vrijednosnih papira. Što se tiče rezervacija za nenaplative kredite, procjena je da su one u ovoj godini dosegle svoj plafon. 'Rezervacije za gubitke došle su do 12 posto i već neko vrijeme stagniraju', rekao je Bohaček.
Upozorio je da će na dostupnost i cijenu kapitala u Hrvatskoj negativan utjecaj imati i restriktivne mjere austrijske centralne banke koje se reflektiraju na 60 posto našeg bankarskog sustava. 'Ipak, banke u Hrvatskoj imat će manje problema od banaka u nekim drugim zemljama zbog visokog udjela domaće štednje u izvorima financiranja', rekao je Bohaček.
Učinci vjerojatno neće biti dramatični dok potražnja za kreditima stagnira, no njezino značajnije buđenje moglo bi značiti problem zbog ograničene domaće štednje, navodi se u analizi.
Komentirajući slučaj Credo banke, Bohaček je naglasio da je u cijelom procesu bilo puno nerazumijevanja i neznanja. Iako je priznao da postoji neusklađenost u različitim propisima, Bohaček je podržao postupke Hrvatske narodne banke.
HUB je stao na stranu HNB-a i u pogledu sukoba s Hanfom oko zaštite ulagača u vrijednosne papire. Pozivajući se na europsku regulativu, Bohaček je naglasio da se sredstva za ulaganje u vrijednosne papire nikako ne mogu izjednačiti sa štednim depozitima
