Zeleni su, kao oporbena stranka, već 2015. i 2020. Pokušali „progurati” sveobuhvatni zakon kojim bi se reguliralo pitanje kanabisa. „Zakon o kontroli kanabisa" predviđao je kontroliranu prodaju kanabisa odraslima u specijaliziranim trgovinama. Tako bi se, tvrdili su, isušilo crno tržište, jamčila zaštita mladih, rasteretili policija i pravosuđe i prikupio porez za prevenciju i liječenje. Međutim, Bundestag je nacrt zakona oba puta odbio, posljednji put u listopadu prošle godine, piše Deutsche Welle.

Nakon saveznih izbora se uočava nova dinamika. Jer, „rat protiv droge“, koji traje već pola stoljeća, nije ni na koji način smanjio ni potražnju niti ponudu. Čak ni pandemija koronavirusa nije mogla naškoditi procvatu crnog tržišta, tvrdi se u izvještaju Europskog centra za droge i ovisnosti, EMCDDA. Usprkos lockdownu i pograničnim kontrolama, „europsko tržište droga početkom 2020. odlikovalo se širokim spektrom dostupnih droga sve veće čistoće i sadržaja aktivnih sastojaka" - opisali su situaciju autori izvještaja.

Promet ilegalnih droga se u Europi procjenjuje na oko 30 milijardi eura. I kao i u ostalom dijelu svijeta, kanabis je i u Europi u narodu najrasprostranjenija ilegalna droga. EMCDDA je usprkos svim zabranama zabilježila da je gotovo 30 posto odraslih barem jednom u životu konzumiralo kanabis. I u Njemačkoj je, po službenim podacima, četvrtina građana starih između 15 i 64 godine barem jednom pušila travu. Izgleda da kanabis ne samo da je stigao u društvo, nego se i čvrsto usidrio.

Zbog toga nisu samo pravnici, kriminolozi, policajci i socijalni radnici jedini koji politiku zabrane dovode u pitanje. I u politici se sve više raspravlja o tome jesu li policija i državno tužiteljstvo pravi instrumenti za zaštitu zdravlja ljudi. Na intenziviranje diskusije utječu i međunarodni trendovi: u više od četvrtine saveznih država u SAD-u prodaja kanabisa je legalna. Baš kao i u Kanadi ili Urugvaju. U Njemačkoj trgovina za sada nije legalna, samo je legaliziran uzgoj – i to u medicinske svrhe. Od šest stranaka, koje će i u novom mandatu zastupljene u njemačkom Bundestagu, u međuvremenu se njih četiri zalažu za ukidanje prohibicije.

FDP, Ljevica, Zeleni i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) smatraju da dosadašnja politika o drogama, odnosno „politika zabrana”, nije urodila plodom. Svi oni se zalažu za nove puteve između legalizacije, dekriminalizacije i regulacije.

Wieland Schinnenburg, glasnogovornik zastupničkog kluba FDP-a za pitanja droga rekao je u intervjuu za DW u lipnju ove godine da u Njemačkoj trenutno ima oko četiri milijuna redovitih uživatelja kanabisa. I njih smo prepustili crnom tržištu, kritizira Schinnenburg, gdje mogu su prepušteni potpuno neprovjerenoj kvaliteti. Osim toga država gubi mnogo novca, dodaje liberal. „Kada bi se prodaja legalizirala, država bi mogla ubirati novac od poreza i da ga dobro upotrijebi za prevenciju i terapiju."

A da bi to mogle biti pozamašne sume, 2018. je u jednoj studiji izračunao diseldorfski ekonomist Justus Haucap. Kombiniranim efektom - ušteda na policiji i pravosuđu s jedne strane i prihodi od poreza s druge – došlo se do sume od 2,6 milijardi eura.

Sociolog Heino Stöver nove impulse u politici o drogama označava „zakašnjelima". Stöver za DW ukazuje na veliki broj slučajeva koje bilježi policija. „Bilježimo maksimalni broj svih vremena – preko 358.000 takozvanih prestupa u vezi s drogom."

Od toga su četiri petine delikti koji se tiču konzumacije. To bi trebalo značiti da je netko tko puši travu uhvaćen s nekoliko grama marihuane, ili jedan ovisnik o heroinu s njegovom dnevnom dozom. Efekt je da se bezopasni uživatelji opojnih droga kriminaliziraju – često s teškim posljedicama na radnom mjestu, u školi i u okruženju – a policija i pravosuđe su preopterećeni irelevantnim slučajevima.

Tu još treba dodati i opasnost da se na crnom tržištu prodaju droge neprovjerene kvalitete. Europski izvještaj o drogama objavio je šokantne primjere: narko bosovi su marihuani lošeg kvaliteta dodavali vrlo opasne sintetičke kanabinoide. U ljeto 2020. je u Mađarskoj zbog toga umrlo više od 20 ljudi. A usprkos širokoj rasprostranjenosti, smrtni slučajevi od prirodnog kanabisa nisu poznati. Kritičari ipak upozoravaju da postoje i pojedine studije koje konzumaciju kanabisa dovode u vezu s pojavom psihičkih oboljenja poput psihoza.

Heino Stöver uspoređuje situaciju na crnom tržištu s policom s alkoholnim pićima u supermarketu, ali s jednom bitnom razlikom: niti jedna boca nema etiketu. „Možemo na osnovu oblika flaše ili boje tekućine naslutiti što je unutra. Ali, u biti je to čista lutrija. Gore uvjete si ne možete ni zamisliti."

Sociolog smatra da je apstinentno društvo bez droge fikcija. „Većina društva to uopće ne želi", kaže Stöver i podsjeća da je u povijesti čovječanstva bilo vrlo malo kultura u kojima se nisu konzumirale droge.

Legalizaciji kanabisa se protive konzervativna Unija CDU/CSU i desno-populistička stranka AfD. Unija je u svom predizbornom programu napisala: „Odbacujemo legalizaciju ilegalnih droga. Zdravstvene posljedice su prevelike za pojedince, baš kao i učinak droga na obitelji, okruženje i društvo.”

Moguću legalizaciju kritiziraju i sindikati zaposlenika u Njemačkoj policiji. Predsjednik Sindikata policije (GdP), Oliver Malchow, za list "Neue Osnabrücker Zeitung" je rekao kako nema nikakvog smisla da se, uz alkohol, vrata otvara za još jednu „opasnu drogu koju se predstavlja bezazlenom” – pogotovo kod mladih osoba konzum kanabisa može dovesti do znatnih zdravstvenih problema i socijalnih konflikata, dodaje Malchow: „Mora se konačno prestati s tim uljepšavanjem jointa!”

A prije nego što joint bude legalan u Njemačkoj, mogući koalicijski partneri moraju „izgladiti” i razlike u svojim pozicijama oko kanabisa. A razlike postoje, ne samo u pogledu političke volje, nego i po pitanju osobnih iskustava: dok Olaf Scholz, mogući kancelar SPD-a, tvrdi da nikada nije pušio marihuanu, čelnica Zelenih Annalena Baerbock već je u svibnju ove godine u intervjuu za list „Bild dam Sonntag” potvrdila da je probala travu: „Jesam, ali nije mi se baš svidjelo!”