Prema njima, ukupan je kineski robni izvoz u prvih deset mjeseci 2009. dosegao vrijednost od 957 milijardi američkih dolara. U istom razdoblju njemački je izvoz vrijedio 917 milijardi dolara ili 40 milijardi dolara manje od kineskog. U studenom i prosincu nije se dogodilo ništa što bi ugrozilo novi status Kine.

Uzlet kineskog izvoza u 2009. za većinu je analitičara bio očekivan. Još u 2007. kineski je bruto domaći proizvod (BDP) pretekao njemački. Prema podacima Svjetske banke, ukupna vrijednost roba i usluga proizvedenih u kineskom gospodarstvu 2008. iznosila je malo manje od 3,9 bilijuna dolara, što je Kinu po veličini BDP-a svrstalo na treće mjesto u svijetu - iza SAD-a i Japana. S druge strane, s BDP-om teškim nešto manje od 3,7 bilijuna dolara Njemačka je pala na četvrto mjesto.

Za njemački pad najviše je kriva svjetska kriza, koja je tu zemlju pogodila puno jače nego Kinu. Tako je, prema podacima Wall Street Journala, kineski izvoz u prvih deset mjeseci prošle godine pao za 20,4 posto, dok je njemački izvoz potonuo za 27,4 posto.

'Kina raste puno brže od Njemačke, a ima i populaciju od 1,3 milijarde, dok u Njemačkoj živi 83 milijuna ljudi', prokomentiaro je Douglas Irwin sa sveučilišta Dartmouth.

Najveći adut Kine je jeftina radna snaga, a pomoglo joj je i to što je juan vezan uz dolar, koji slabi, pa je konkurentnija. Iako jačanje Kine zabrinjava Njemačku, koristi bi mogle imati obje strane. Veći kineski izvoz znači i jaču industriju, pa će za proizvodnju trebati strojeve koji se proizvode u Njemačkoj. Tako će kineska ekspanzija zapravo biti win-win situacija jer će koristi imati obje zemlje.