Da je radno zakonodavstvo osjetljivo područje, moglo se čuti i na današnjem predstavljanju knjige 'Zakon o radu - mišljenja ministarstva nadležnog za rad', autora Irene Cvitanović i Ilije Tadića. Riječ je o djelu koje sadrži mišljenja stručnih službi ministarstva o pojedinim člancima ZOR-a, koja su davana kao službeni odgovori na upite radnika, sindikata, poslodavaca, odvjetnika i svih ostalih u doticaju s odredbama tog zakona.

Knjiga predstavlja najopsežnije i najkonkretnije tumačenje ZOR-a na više od 500 stranica i s gotovo 400 različitih mišljenja, rečeno je na predstavljanju, a autori su stručnjaci Ministarstva rada i mirovinskog sustava, koji dug niz godina rade na tom polju. Irena Cvitanović je voditeljica odsjeka radnog prava, a Ilija Tadić načelnik odjela radnog prava u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava.

Aktualni im šef, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, koji je napisao predgovor knjizi, na njezinom predstavljanju nije sudjelovao zbog obaveza na sjednici Vlade na kojoj se baš spominjalo izmjene ZOR-a, ali je, piše u predgovoru, 'uvjeren da će pregled pravnih mišljenja o ZOR-u pridonijeti većoj pravnoj sigurnosti u području radnog prava, osobito zbog činjenice da su ih uglavnom potvrđivali i sudovi'.

'U dvije godine primjene novog zakona postoji 15.000 neriješenih sudskih sporova, što pokazuje koliko je radno zakonodavstvo osjetljivo područje, a kako su radni sudovi kao zasebni sudovi počeli raditi tek ove godine, Hrvatska nema značajnu sudsku praksu u tom području i mišljenja ministarstva su često preuzimali sudovi kad su donosili konačnu odluku u nekom predmetu', kazao je zamjenik ministra rada i mirovinskog sustava Božidar Štubelj

'Mišljenja ministarstva o ZOR-u predstavljaju ključ ispravnog tumačenja tog zakona i izražavaju stav izvršne vlasti. Stoga bi knjiga trebala biti sastavni dio stručne biblioteke svakog odvjetnika, suca, radnog pravnika i drugih koji se bave radnim zakonodavstvom', istaknuo je Viktor Gotovac s Katedre za kazneno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Inače, s obzirom da su povodom prijedloga novog proračuna i štednje u javnosti opet aktualizirana stara nerazriješena pitanja oko rezanja božićnica i regresa s jedne strane te državnih izdataka za Katoličku crkvu s druge strane, a čije je nerezanje Vlada nekidan preko društvenih mreža 'objasnila' kazavši da 'ugovori s Vatikanom nisu svetinja, no obveze ćemo poštivati', i Gotovac se te materije dotakao u svojem govoru: 'Kao pravnik, i to pravnik koji se bavi radnim pravom, i potom kao radnik i čovjek ne mogu razumjeti i ne želim prihvatiti da se istim tim državnim proračunom može zaboraviti regrese i božićnice u državnim i javnim službama kao da kolektivni ugovor nije svetinja i da se obaveze iz njega ne moraju poštovati. Ako je tome tako, zašto uopće pregovaramo?'

U međuvremenu, i dalje stoji pitanje izmjena ZOR-a, a s obzirom na današnje najave iz Vlade, pitanje za Cvitanović i Gotovca bilo je i o kakvim je promjenama riječ te treba li uopće i kako ZOR mijenjati.

'Zakon o radu je u postupku usklađivanja s direktivama Europske unije postigao potpunu usklađenost i u tom smislu ga ne bi trebalo mijenjati. Sva interesna pitanja, uključujući i pitanje kolektivnog pregovaranja, bit će riješena u dogovoru sa socijalnim partnerima, što podrazumijeva razgovore i dogovore te eventualno mijenjanje zakona. Sporno jest pitanje produljene primjene kolektivnih ugovora, oko čega sindikalna i poslodavna strana imaju različite interese. Čitavo područje kolektivnog pregovaranja bit će materija jednog budućeg zakona o reprezentativnosti, u kojem će biti uređena sva pitanja vezana uz kolektivno pregovaranje', kazala je Cvitanović.

'Zakon o radu je dobar zakon, on je dobar zakon od 1995. godine kada je u izvornom obliku donesen i on je dobar zakon i danas, ali kao i u svakom zakonu postoje određene stvari koje u njemu treba mijenjati, koje jednostavno treba dorađivati. Međutim, čini mi se da nije dobro razmišljati da ćemo samo promjenama zakona promijeniti stvarnost u kojoj živimo. Postoje neke stvari koje treba mijenjati u okviru kolektivnih radnih odnosa, možda razjasniti neka pitanja u pogledu kolektivnih ugovora, možda definirati neke stvari u pogledu sudjelovanja radnika u odlučivanju, možda na neki način djelovati u pogledu primjene samih individualnih prava, možda razmišljati o tome kako urediti reprezentativnost sindikata, ali tu se zapravo radi o jednom manjem broju pitanja, prvenstveno u dijelu koji se tiče kolektivnih radnih odnosa, i to ne pitanja koja će drastično promijeniti niti sadržaj Zakona o radu niti realnost u kojoj živimo jer zapravo na neki način treba regulirati odnose u gospodarstvu koji postoje kroz radne odnose', kazao je Gotovac.