Nepoznanica je za koje će se točno proizvode i usluge uvesti niže stope PDV-a prilikom njegovog najavljenog dizanja na 25 posto te kolike će one biti. Zbog toga je nemoguće precizno izračunati koliko će porasti životni troškovi zbog rasta PDV-a za dva posto.

Ali kako će tim međustopama najvjerojatnije biti obuhvaćen mali broj proizvoda i usluga – prema nekim najavama od hrane ulja i masti te dječja hrana, a od komunalija jedino voda – uštede na njima mogu se i zanemariti.

Ako se tako postave stvari, računica pokazuje da će podizanje PDV-a poskupiti minimalne životne troškove za stotinjak kuna

Kao polazište uzeli smo sindikalnu košaricu Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) koja se obračunava za četveročlanu obitelj - roditelji i dvoje djece školske dobi.

Ona je u prosincu, izvijestio nas je čelnik NHS-a Krešimir Sever, iznosila 6.772,69 kuna. S PDV-om od 25 posto, zanemarujući nove i moguću promjenu postojećih međustopa, košarica bi bila 'teška', izračunao je Sever, 6.871,32 kune, što je rast od 1,46 posto ili za 98,63 kune

Problem je to što NHS-ova košarica, osim što je, blago rečeno, asketska – uzimaju se najmanji mogući troškovi za hranu, higijenu, odijevanje - ne obuhvaća niz stvari bez kojih je nemoguće zamisliti svakodnevan život. Nisu uključeni izdaci za automobil, telekomunikacijske usluge (telefon, mobitel, internet), putovanja i ostalo.

Uzmimo da su sada minimalni mjesečni troškovi goriva, redovnog održavanja i registracije za automobil niže srednje klase oko 1.250 kuna. S rastom PDV-a oni će poskupjeti za oko 20 kuna.

Na telefon i internet, naša je procjena, četveročlana obitelj mjesečno prosječno troši oko 250 kuna, a na mobitele još toliko. Nova stopa PDV-a podići će troškove za telekomunikacijske usluge na 508 kuna.

Znači, ako i na onako 'mršavu' sindikalnu košaricu dodamo troškove za automobil i telekomunikacijske usluge, s većim PDV-om ona će poskupjeti za gotovo 130 kuna. A gdje su još izdaci za zabavu, putovanja, sportske aktivnosti, kućne ljubimce i sl.

I bez dizanja PDV-a u trgovačkim centrima već su potiho podignute cijene većine proizvoda, a još nas čeka i neminovno poskupljenje energenata – struje i plina – zbog naših unutrašnjih anomalija.

Cijena struje za kućanstva u Hrvatskoj je, prema podacima Eurostata, među najnižima u Europi. Kilovatsat plaćamo 0,11 eura, dok je prosječna cijena u 27 zemalja EU-a 0,18 eura, dakle 60 posto više. Pravilo je da kućanstva u Europi plaćaju struju bitno skuplje od industrije, što u Hrvatskoj nije slučaj.

Isto vrijedi i za plin. U EU prosječna cijena za kućanstva iznosi 0,05 eura, preračunata u kilovatsate, za industriju pak 0,03 eura. Hrvatska, BiH i Srbija jedine su države u Europi u kojima kućanstva plaćaju plin manje od industrije, u Hrvatskoj 0,038 prema 0,04 eura.