Uvozimo gotovo sve, pa zašto ne i nacionalnu valutu? Hrvatska narodna banka (HNB) u prošloj je godini naručila od dviju stranih tiskara iz Münchena i Beča izradu 130 milijuna komada novčanica kuna, za što je platila 60,5 milijuna kuna
Mnogi ne znaju da se kune ne tiskaju u Hrvatskoj, i da je čak hrvatski dinar bio domaći proizvod za razliku od uvo zne aktualne nacionalne valute, jer je dio novčanica nižih apoena HRD-a dolazio iz tiskare Zrinski u Čakovcu. Kad okrenete naličje novčanice kune okomito, shvatit ćete da je hrvatski novac od svog uvođenja europski, na njima sitnim slovima piše: Gieseke&Devrient, Germany, ili Oebs, Austria.
Koliko košta tiskanje kuna u inozemstvu? Prema podacima javne nabave, HNB je preko 'pregovaračkog postupka bez prethodne objave' tiskari Gieseke&Devrient platio 23,7 milijuna kuna, a Oesterreichische Banknoten und Sicherheitsdruck 36,5 milijuna kuna u 2012. godini.
'Hrvatska narodna banka u 2012. provela je postupak javne nabave i ugovorila izradu ukupno 130 milijuna komada novčanica, od čega je s tiskarom Gieseke&Devrient iz Münchena ugovorena izrada 60 milijuna komada novčanica u apoenima od 10 i 20 kuna, a s tiskarom Oesterreichische Banknoten und Sicherheitsdruck iz Beča 70 milijuna komada novčanica u apoenima od 100 i 200 kuna', odgovorila je tportalu Dejana Rebernik iz odnosa s javnošću HNB-a. To znači da su novčanicu nižih apoena plaćali prosječno 0,5 kuna po komadu.
Je li razlog tiskanja novca u inozemstvu niža cijena koju mogu ponuditi velike tiskare ili domaće tiskare nemaju tehnologiju koja može proizvesti zaštićeni tisak? I jedno i drugo, kazao nam je u razgovoru za tportal Vilko Žiljak, profesor na Grafičkom fakultetu, koji je s Miroslavom Šutejom dizajnirao kune.
'Dinari u Zrinskom nisu tiskani tehnologijom novca, kao što su kune. Nema u Hrvatskoj nijedan uređaj koji bi mogao tiskati kune. Prije 15 godina smo razmišljali o kupnji uređaja, bio sam u jednoj komisiji, no nije se isplatilo da samo za sebe tiskamo novac. Za tisak kuna ugovaraju se svjetske cijene, koje su vrlo konkurentne', kazao je.
Baš kao i kuna, i bosanska valuta konvertibilna marka tiska se u istoj tiskari u Beču, dok je srpski dinar domaći je proizvod – iz Zavoda za izdavanje novčanica i kovanog novca u Topčideru.
HNB svake godine povlači i uništava novac koji se istroši i čija kvaliteta ne zadovoljava, a prema posljednjim podacima, u 2011. povučena su 52,6 milijuna komada novčanica u vrijednosti 6,4 milijardi kuna