Nakon dramatičnog pada BDP-a u prošloj godini ova godina trebala bi donijeti kakav-takav oporavak. Dosadašnji trendovi prilično su ohrabrujući te je Hrvatska narodna banka tijekom travnja revidirala naviše projekciju gospodarskog rasta u ovoj godini, na 5,9 posto s prethodno projiciranih 4,9 posto.

U HNB-u očekuju snažniji oporavak domaće potražnje dok su očekivanja rasta inozemne potražnje nešto ublažena pod utjecajem pogoršanja epidemiološke situacije u većini europskih zemalja u proteklim mjesecima i razmjerno sporog cijepljenja.

Inače, u prva tri mjeseca ove godine promet u trgovini na malo porastao je šest posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Najveći skok zabilježen je u ožujku, u kojem je potrošnja uzletjela 14,3 posto na godišnjoj razini. No visoka stopa rasta donekle je očekivana s obzirom na to da smo u prošloj godini veći dio ožujka bili u lockdownu.

I podaci o vrijednosti fiskaliziranih računa u trgovini posljednjih tjedana bilježe ekstremno visoke stope rasta u odnosu na prošlu godinu, a već su se približili razinama iz pretpandemijske 2019. godine.

Najugodnije iznenađenje je snažan oporavak industrijske proizvodnje. U ožujku je ona porasla gotovo 10 posto na godišnjoj razini. Rast proizvodnje u ožujku na godišnjoj razini zabilježen je u svih pet sektora, a najviše, za 18,8 posto, u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju. Nakon što je u prošloj godini zbog koronakrize industrijska proizvodnja pala za 3,4 posto, u prva tri mjeseca ove godine porasla je 5,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Na oživljavanje poduzetničkih aktivnosti ukazuje i izvještaj servisa Fininfo za prvi kvartal ove godine, a koji prati podatke o ulasku i izlasku iz poslovanja.

U prva tri mjeseca osnovano je 5730 novih subjekata, dva posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a brisana su 5073 poduzeća, 16 posto manje nego lani. Istovremeno, u stečaju je završilo 1219 subjekata, što je 14 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine dok je likvidirano 99 poduzeća, što je 16 posto manje.

No zabrinjava porast stečajeva i predstečajnih postupaka u djelatnostima ugroženima koronakrizom. Najviše je porastao broj stečajeva u ugostiteljstvu. U ovoj godini ‘ključ u bravu’ stavilo je 608 ugostitelja s 1729 zaposlenih dok je lani u istom razdoblju ugašen 441 ugostiteljski biznis s 984 zaposlena.

Broj stečajeva u građevinarstvu porastao je za 67 posto (s 261 na 436), a u trgovini za 10 posto (s 491 na 541).

Na oporavak gospodarstva ukazuju i podaci o poreznom dugu. Ukupan iznos poreznog duga krajem prvog kvartala 2021. godine iznosio je 2,78 milijardi kuna, što je 18 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Također, smanjen je broj poduzetnika koji ne isplaćuju plaće. Krajem prvog kvartala 2021. godine bila su 3093 subjekta s evidentiranom neisplatom plaća, što je tri posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Najviše poduzetnika koji ne isplaćuju plaće je iz djelatnosti ugostiteljstva, trgovine i građevinarstva, kao i prošle godine.

Ohrabrujući podaci stižu i s tržišta rada. Zaposlenost se povećava iz mjeseca u mjesec, a OVI indeks slobodnih radnih mjesta za ožujak 2021. pokazuje da je potražnja za radom bila gotovo 24 posto veća nego u istom mjesecu lani. No potražnja za radom još je uvijek ispod pretpandemijske razine zbog neizvjesne turističke sezone i epidemioloških mjera koje ograničavaju poslovanje dijela poduzetnika.

Analitičari Raiffeisen banke zaključuju da posljednji visokofrekventni pokazatelji ohrabruju očekivanja o snažnom oporavku gospodarstva čak i unatoč visokoj razini neizvjesnosti.

U HNB-u napominju da povećanu projekciju realne stope rasta BDP-a prate naglašeniji negativni rizici, a oni se ponajprije odnose na pretpostavke o razmjerno uspješnoj turističkoj sezoni uz znatan porast prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju u odnosu na proteklu godinu.