Kazao je da u dokumentu mirovinski i zdravstveni sustav idu 'dulje od trogodišnjeg razdoblja, ide se do 2070. godine'. 'Tad dva sustava, gledamo o dugoročnoj održivosti. Niti jedan niti drugi sustav, da otvaramo kao temu bez jake gospodarske baze, ne možemo očekivati snažnu dugoročnu održivost. S jedne strane nužnost i potreba provedba reformi, ali prije svega jačanje gospodarstva, odnosno održivost kao takva', pojasnio je.

Na pitanje što ako se ne dogodi smirivanje pandemije ili iskoristivost novca kako smo planirali, odgovara: Rizici prepoznaju da je u ovom trenutku i dalje predominantan volumen ekononmskih rizika. No u jednom od poglavlja smo analizirali različite vrste šokova….Pandemija još uviejk stvara puno problema svima koji se bave prijekcijama, no treba se dati adekvatan odgovor. Pohvalit ću svoje kolege. Zadnja prijekcij Ministarstva financija bila je prošle godine upravo onakva kakkvu je objavio Dražvni zavod za statitstiku. Mi smo vrlo blizu našim prijekcijama.

Tursitička sezona bila je pretpostavka od 70 posto pada, podsjetio je. U noćenjima smo pali 57 posto, a u prihodima 54 posto.

'Veliki fokus se stavlja na glevne ljetne mjesece, nadamo se duljoj sezoni nego što je bila lani kada je prekinuta nakon Velike Gospe. Govorimo o rastu 30, 40 posto u odnosu na prošlu godinu da ćemo imati prihode od turizma. To je i dalje ispod 70 posto u odnosu na rekordnu 2019.', dodao je.

Što se tiče BDP-a i dalje je projekcija da je najraniji oporavak početkom iduće godine, prije 2024. nećemo dosegnuti razinu turizma iz 2019.

'Za za zaposlenike koji imaju niža primanja, ušli smo u sferu neporezivih primitaka….U konačnici zvali mi to plaća ili kako god. Naravno da na tome ne treba stati. Prosječna plaća ipak nam treba biti imperativ. Zajedno s poduzetnicima, sinergijskim djelovanjem…Čim Covid počne odlaziti od nas, određeni izazovi poglavito na tržištu rada, dobivaju na svojoj važnosti', kazao je podsjećajući na nedostatak radne snage u građevini.