U usporedbi s drugim europskim ljetnim destinacijama, Hrvatska spada među srednje skupe lokacije na kojima se ove godine može provesti odmor, proizlazi iz podataka koje je prikupila, obradila i prije nekoliko dana objavila britanska državna pošta. U Velikoj Britaniji pošta se, između ostalog, bavi pružanjem financijskih usluga poput prodaje putničkih čekova ili kupoprodaje stranih valuta, zbog čega godišnje provodi nekoliko prikupljanja podataka o cijenama u popularnim turističkim destinacijama kako bi Britancima dala informacije o tome kamo im se više isplati odlaziti na odmor.

U posljednjem takvom ispitivanju, čije su rezultate objavili ovih dana, usporedili su cijene za petnaest popularnih europskih destinacija, a od hrvatskih su u obzir uzeli cijene u Poreču te u Zadru. Na konačnoj listi, u poretku od najjeftinijih prema najskupljima, Poreč je završio na osmom, a Zadar na dvanaestom mjestu od petnaest uspoređenih destinacija za odmor, što znači da se, po tom izračunu, nalazimo među srednje skupim do skupljim destinacijama.

Prilikom ispitivanja cijena, u britanskoj pošti su u obzir uzeli trinaest tipičnih stvari i usluga na koje gosti troše svoj novac te na kraju zbrojili i dobili konačan iznos pa po tome poredali ljetovališta. U izračun je tako, primjerice, ušla cijena kantice i lopatice za djecu, maske i dihalice, kreme za sunčanje, sladoleda, iznajmljivanja pedaline, kao i cijena boce piva, čaše vina, limenke ili boce Coca-Cole, ali i trošak večere za četveročlanu obitelj. Cijene su im dostavili lokalni turistički uredi.

Prema konačnom rasporedu, najjeftinija destinacija je Marmaris na jugozapadu Turske, gdje je ukupan trošak trinaest stavki iznosio 79,81 funtu, odnosno oko 663,6 kuna. Najskuplji je pak Sorrento u Italiji, u kojem bi turisti za istih trinaest stvari morali odvojiti gotovo trostruko više novca, odnosno 230,45 funti (1916,1 kunu).

Među jeftinijim mjestima za odmor društvo Marmarisu čine ljetovalište Slančev Brjag u Bugarskoj na obali Crnog mora te poznata Costa del Sol u Španjolskoj. Samo u ova tri ljetovališta ukupan usporedni trošak kreće se ispod razine od 100 funti – u Bugarskoj 83,99 (698,3 kune), a u Španjolskoj 97,09 funti (807,3 kune). Nakon njih slijede dva odredišta u Grčkoj: Kreta i Krf.

Gdje je ljetovanje najviše poskupjelo, a gdje pojeftinilo?

Naš Poreč nalazi se na osmom mjestu liste i usporedni trošak tamo iznosi 143,37 funti, odnosno 1192,1 kunu, te je time gotovo dvostruko skuplji od najjeftinije destinacije. Nešto jeftiniji od Poreča je portugalski Algarve, a nešto skuplja je Sliema na otoku Malti. U Zadru su cijene još više i za trinaest tipičnih turističkih troškova tamo je potrebno izdvojiti 188,72 funte, odnosno 1569,1 kunu. Sjevernodalmatinska destinacija tako se cijenama približava onim najskupljima – francuskoj Nici, španjolskoj Ibizi i već spomenutom južnotalijanskom Sorrentu, u kojima se usporedni ukupni trošak diže iznad 200 funti.

Ako se pogledaju pojedinačni troškovi koji su uzeti u obzir u istraživanju, obrok za četveročlanu obitelj najjeftiniji je u Bugarskoj, a najskuplji u Italiji. Poreč se ističe po tome što je među svim destinacijama najskuplji za dječje igračke – kantica i lopatica tamo stoje 7,65 funti (63,6 kuna), ali je najjeftinije mjesto u kojem se može iznajmiti popularnu bananu koju vuče gliser (6,37 funti; 53 kune). Među skuplje destinacije Poreč još ulazi po cijeni čaše vina i po cijeni limenke Coca-Cole. Zadar se među uspoređivanim destinacijama ne ističe po nekoj pojedinoj cijeni.

Britanska pošta je spomenute troškove usporedila i s prošlogodišnjima i samo u pet destinacija cijene su ove godine više nego lani. Među njima se, nažalost, nalazi i Poreč, u kojem je usporedivi trošak ove godine 18,5 posto viši nego u 2017., dok za Zadar ne postoje podaci jer je jedina destinacija u kojoj je ovo ispitivanje ove godine provedeno prvi put. Najviše, za čak 31 posto, u proteklih godinu dana cijene su porasle na Cipru, dok je najveći pad, od 36 posto, imao Marmaris u Turskoj. Impresivan pad imao je i grčki Krf jer su mu cijene u proteklih godinu dana snižene za četvrtinu.

Broj britanskih turista u velikom porastu

Svi spomenuti troškovi i cijene, naravno, nisu apsolutno egzaktan pokazatelj toga koliko će neka prosječna obitelj potrošiti na ljetovanje, prvo stoga što definitivno ne troše svi novac na iste stvari, drugo zbog dnevnih fluktuacija tečaja, treće jer treba uračunati i cijene putovanja i boravka, i posljednje zbog toga što pojedine destinacije u istim državama - čak i ako se zemljopisno nalaze jedna blizu druge - mogu imati različite cijene. No one ipak služe kao dobar relativni pokazatelj toga gdje će turisti za relativno iste stvari i usluge potrošiti manje.

Ako se u obzir uzme važnost britanskog emitivnog tržišta za hrvatski turizam, usporedba u kojoj su navedene i dvije hrvatske lokacije dodatno dobiva na važnosti. Prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u samo sedam proteklih godina broj britanskih turista u Hrvatskoj se utrostručio, s 256 tisuća, koliko ih je stiglo 2011., na čak 751 tisuću prošle godine. Prosječni godišnji porast broja turista iz Velike Britanije tako se kreće oko dvadeset posto.

Podaci koji su do sada objavljeni o turističkim dolascima u Hrvatsku u ovoj sezoni ne pokazuju potrebu za prevelikom brigom o razini cijena kod nas i eventualnoj nužnosti njihova rezanja. No trendovi koje se može primijetiti iz spomenutog britanskog istraživanja ukazuju na to da mnoga popularna ljetovališta u Europi itekako rade na tome da i nižim cijenama privuku turiste, a to je praksa koja je kod nas još uvijek uglavnom poprilična nepoznanica. Koliko god da smo privlačna destinacija, konkurencija je poprilična, a u takvim okolnostima ne bi bilo pametno smetnuti s uma to da i debljina novčanika diktira kamo ćemo na plažu.