Tijekom prva tri mjeseca 2020. vrijednost hrvatskog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila je 564,3 milijuna eura, dok je vrijednost uvoza bila 861,7 milijuna eura, čime je ostvaren deficit od 297,3 milijuna eura. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine izvoz je povećan 7,3 posto, a uvoz 9,1 posto, dok je deficit narastao 12,6 posto. Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila je 65,49 posto i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine manja je za 1,07 postotna boda.
'Hrvatska je sve snažnije ovisna o uvozu s tržišta EU, a sve manje izvozimo na tržišta zemalja CEFTA-e koje su nam nekada bila najznačajnija izvozna tržišta, a koja sada pomalo gubimo. Zabrinjavajuće je da deficit bilance s EU zemljama enormno raste, a suficit sa CEFTA zemljama se smanjuje. Izvozom na tržište EU tijekom 2019. ostvareno je 65,3 posto ukupnog izvoza, a u države CEFTA-e 26,7 posto. Vrijednost uvoza iz država članica EU činila je 87,6 posto ukupne vrijednosti uvoza, a iz država CEFTA-e 6,6 posto. Važno je napomenuti da u stare članice EU gotovo isključivo izvozimo sirovinu – kukuruz, soju i pšenicu, dok u Sloveniju i BiH prevladava izvoz proizvoda prehrambene industrije', izjavila je Zvjezdana Blažić, stručnjakinja Smartera, inače i autora ove velike poljoprivredne analize.
Proteklih mjeseci razvila se snažna diskusija o tome da je Hrvatska ovisna o uvozu hrane i da je korona kriza podigla svijest o potrebi proizvodnje hrane za vlastite potrebe te osvijestila želju potrošača da više konzumiraju domaće proizvode. Kako je korona kriza krenula krajem veljače, očekivalo se da će se barem trendovi u uvozu i izvozu hrane početi mijenjati i okrenuti negativna kretanja koja su prisutna godinama.
vezane vijesti
'Na žalost, to se u prvom tromjesečju ipak još nije dogodilo, a svi pokazatelji upućuju na još značajniji rast uvoza. Procjene govore da će rast uvoza možda biti ublažen u iduća tri mjeseca, ali će sigurno biti ostvaren pad izvoza. Uvoz se neće značajnije zaustaviti jer ne proizvodimo dovoljno hrane za vlastite potrebe. Zbog cijele situacije potrebno je pratiti, analizirati i utvrditi koji proizvodi imaju mogućnost brže supstitucije uvoza te kako njihovu proizvodnju potaknuti dozvoljenim tržišnim mjerama i jačim radom s proizvođačima te boljom organizacijom proizvodnje, zaključak je analize Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju', priopćili su.
U razdoblju od siječnja do ožujka 2020. najznačajniji izvozni proizvodi bile su žitarice (64,6 milijuna eura), ribe i rakovi, mekušci i ostali vodeni beskralješnjaci (61,6 milijuna eura), razni prehrambeni proizvodi (55 milijuna eura), proizvodi od žitarica, brašna, škroba ili mlijeka, slastičarski proizvodi (42 milijuna eura), te kakao i kakao proizvodi (39,4 milijuna eura). Ova skupina proizvoda zajedno je činila 46,52 posto ukupne vrijednosti izvoza. U odnosu na 2019. nije bilo nikakvih značajnijih promjena te je i početak 2020. godine kod proizvoda ribarstva, žitarica, uljarica, proizvoda od mesa, riba, rakova i mekušaca te duhanskih proizvoda nastavljen s pozitivnom vanjskotrgovinskom bilancom. Kod svih ostalih grupa poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit koji je značajno narastao u odnosu na prethodnu godinu.
Tijekom prva tri mjeseca najznačajniji proizvodi u uvozu su ponovo meso i klaonički proizvodi (101,8 milijuna eura), proizvodi od žitarica, brašna, škroba ili mlijeka, slastičarski proizvodi (70,2 milijuna eura), mlijeko i mliječni proizvodi, jaja peradi i ptičja jaja te prirodni med, jestivi proizvodi životinjskog podrijetla (67,4 milijuna eura), jestivo voće i orašasti plodovi, kore agruma ili dinja i lubenica (56,3 milijuna eura), te razni prehrambeni proizvodi (54,4 milijuna eura). Navedene grupe proizvoda zajedno su činile 40,61 posto ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda u promatranom razdoblju.
Za primjer je dobro ilustrirati kako smo kod žitarica, tijekom prva tri mjeseca ove godine, ostvarili vrijednost izvoza od 65,5 milijuna eura, dok smo uvezli proizvoda na bazi žitarica kao stočnu hranu u iznosu od čak 50,4 milijuna eura. Još izraženiji je uvoz proizvoda od žitarica i brašna te razne vrste tjestenina i kruha kojih je na hrvatsko tržište stiglo u vrijednosti od čak 70 milijuna eura.
Podsjećaju da je tijekom 2019. Hrvatska ostvarila vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od 2,2 milijardi eura, dok je uvoz iznosio 3,5 milijardi eura, čime je ostvaren deficit od 1,3 milijarde eura. U odnosu na godinu ranije vrijednost izvoza povećana je za 6,1 posto odnosno za 127,4 milijuna eura, dok je uvoz uvećan za 12 posto odnosno za 370,5 milijuna eura. Vrijednost deficita povećana je 24 posto, a pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila je 63,78 posto.
