Globalno gledano, ako se epidemija ne zaustavi brzo svjetsko gospodarstvo čeka usporavanje, a nadrapati bi mogla i Hrvatska, upozoravaju analitičari. Kratkoročne posljedice već se osjećaju i kod nas, bilo kroz obustavu putovanja u Kinu i zabranu dostave paketa, tako i zbog nemogućnosti da svatko tko je trebao obaviti bilo kakav sastanak u Kini sada to ne može, upozorava Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika.

'Ne bi rekao da je ovom trenutku epidemija koronavirusa opasna po hrvatsko gospodarstvo, ali u tvrtkama i djelatnostima koje planiraju velike investicije ili nabavljaju kapitalnu opremu iz Kine moglo bi doći do zastoja jer takvi poslovi iziskuju ljudski kontakt, kaže nam Bago.

Neke manje operativne poteškoće u poslovanju mogu očekivati i svi oni koji se bave uvozom robe široke potrošnje, no Bago kaže kako zasad ne očekuje nikakva značajna usporavanja.

Siniša Malus, komunikacijski menadžer CSEBA-e, Kineske poslovne asocijacije Jugoistočne Europe, kaže nam da se trenutni najveći problemi svode na praktičnu blokadu prometnih putova, odnosno prekid zračnih veza.

'U djelomičnom su prekidu i pomorske veze, pa je jasno da je otežan izvoz roba u Kinu. Također, kako je Hrvatska pošta priopćila prije nekoliko dana, u prekidu je i dostava pošiljaka iz Kine što pogađa veliki broj građana. Dakle, posljedice bi u kontekstu smanjenog tereta mogle osjetiti i domaće luke, prvenstveno one u Rijeci i Pločama', kaže nam Malus.

Pojašnjava kako je već neko vrijeme, i u razdoblju prije koronavirusa, postojao prekid u platnom prometu između Kine i Europe. Kineske su vlasti naime, posljednjih mjeseci ograničile mogućnost iznošenja kapitala iz zemlje, što se odnosi i na investicije i na slanje novca građana. Domaći ekonomski problemi unutar Kine i trgovinski rat Kine i SAD-a glavni su razlozi zbog kojih Kina pokušava kontrolirati 'izvoz' novca iz zemlje.

No najveća opasnost za Hrvatsku, misli Malus, polazi iz činjenice da bi epidemija koronavirusa mogla postati globalna pandemija, kada će posljedice po turističke zemlje poput naše biti ogromne.

'U prošloj godini Hrvatska je imala 20,7 milijuna dolazaka stranih gostiju, a iz Kine ih je bilo nešto manje od pola milijuna ili 2,39 posto od svih dolazaka. No, za ovu godinu se očekivalo da će broj kineskih turista prijeći brojku od 600.000 što nikako nije zanemarivo. Pogotovo imamo li na umu činjenicu da su kineski turisti među najboljim turističkim potrošačima. Koliko bi takva epidemija utjecala na BDP ovisilo bi o razdoblju u kojem bi se ona dogodila u Europi te naravno o njenom intenzitetu i trajanju', zaključio je.

Učinak koronovirusa trebao bi ostati ograničen za ekonomije Srednje i Istočne Europe (CEE) ako se virus bude zadržao u kratkom vremenu. CEE, kao neto uvoznik robe, mogao bi imati koristi od nižih cijena robe, navode analitičari Erstea. Pojedini sektori kao što su proizvođači robe (posebno bakar i čelik) ili globalni lanci vrijednosti koji se isključivo oslanjaju na inpute iz Kine imaju veću vjerojatnost da će patiti od prekida proizvodnje.

'Puni utjecaj koronavirusa tek treba vidjeti. Daljnje širenje virusa ponajprije pogađa sektor usluga u Kini i slabi domaću potražnju. Ako ništa drugo, negativni učinci će vjerovatno doći posredno kroz niži globalni rast zbog usporavanja u Kini i povećanja nivoa neizvjesnosti. Turizam će se također vjerovatno suočiti s usporavanjem, zaključili su u Ersteu.