Program ovakvog subvencioniranja kreće sredinom rujna, potvrdio je ministar Horvat za HRT. 'Osigurat ćemo kredite po kamatnoj stopi koja će početi od 0,5 posto, a postoje čak matematički izračuni temeljem kojih je moguće osigurati da ta kamatna stopa bude i nula posto', rekao je Horvat.

Jedan od preduvjeta za postizanje nulte kamatne stope je da banke ponude niže kamate. A da bi se to postiglo predviđena je podjela rizika između banaka i države po modelu 80:20. Naime, država će preuzeti veći dio rizika što znači da će jamčiti za 80 posto kreditne obveze.

Trošak preostalih kamata pokrio bi se subvencijom Agencije za malo gospodarstvo (HAMAG). 'Za onaj rabat, odnosno onaj popust koji komercijalna banka da poduzetniku za pojedini kredit puta tri jednako naša subvencija kamatnih stopa kroz polovicu otplatnog plana', pojašnjava Vjeran Vrbanec iz HAMAGA-a formulu po kojoj bi se kamatna stopa za poduzetnike svela na nulu.

HNB osigurala bankama jeftine izvore

Dosad je već bilo nekoliko pokušaja poticanja banaka na jačanje kreditne aktivnosti, ali rezultati su bili ograničenog dometa. Posljednja mjera u smjeru povećanja opsega kreditiranja i sniženja kamatnih stopa je HNB-ov program strukturnih repo aukcija putem kojih središnja banka poslovnim bankama osigurava dugoročne izvore kunske likvidnosti, uz kamatne stope niže od tržišnih.

Dosad je već bilo nekoliko pokušaja poticanja banaka na jačanje kreditne aktivnosti. Međutim, rezultati su bili ograničenog dometa. Posljednja mjera u smjeru povećanja opsega kreditiranja i sniženja kamatnih stopa je HNB-ov program strukturnih repo operacija putem kojih središnja banka osigurava poslovnim bankama dugoročne izvore kunske likvidnosti, uz kamatne stope niže od tržišnih. U tri od četiri strukturne repo operacije planirane za ovu godinu HNB je bankama ukupno plasirao 945,9 milijuna kuna. Na zadnjoj aukciji kamatna topa iznosila je 1,4 posto.

Unatoč ekspanzivnoj monetarnoj politici, i ove godine nastavljen je trend razduživanja u sektoru poduzeća. Nakon što su pet mjeseci zaredom bilježili blag rast na mjesečnoj razini, u lipnju je zabilježen pad kredita poduzećima za dvije milijarde kuna ili 2,3 posto, dok su na godišnjoj razini krediti poduzećima niži za 4,3 milijarde kuna odnosno za 4,7 posto, potvrđujući trend razduživanja koji datira od sredine 2012.

'Kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena još uvijek razmjerno slabom gospodarskom aktivnošću', ističu analitičari Raiffeisen banke.

Dok se mali poduzetnici žale se da im je pristup bankarskim kreditima ograničen zbog neprihvatljivih zahtjeva za kolateralom, bankari tvrde da su tvrtke prezadužene te da nema dovoljno kvalitetnih investicijskih projekata pogodnih za financiranje.

Ipak, može se očekivati da će povoljniji kreditni uvjeti, uz potencijal europskih strukturnih i investicijskih fondova te garancije Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, osigurati dovoljno jeftinog kapitala za perspektivne poduzetnike.