Rubrike ponude poslova u turizmu i ugostiteljstvu ovih dana nude nezaposlenima više stotina različitih sezonskih poslova u turizmu. Ipak, u ponudi dominiraju dva osnovna ugostiteljska zanimanja, poslovi kuhara i konobara. Dvije trećine od svih ponuđenih poslova uglavnom se odnose na ta dva izuzetno tražena zanimanja. Ima i nijansi u nazivu pa se traže šankisti, barmeni, koktel-majstori i pizza-majstori

Trećina ostalih sezonskih radnih mjesta koje se nude na tržištu odnose se na ponude za poslove recepcionera, voditelja turističkih agencija, za turističke pratitelje, referente prodaje (bookere, prodavače izleta), turističke vodiče i predstavnike, animatore, slastičare, voditelje ronjenja, nosače prtljage, fitnes-trenere, masere i voditelje biciklističkih i kajak-tura

Naravno, dominiraju sezonski poslovi u Istri i Dalmaciji pa se zapravo 90 posto oglasa odnosi na poslove na obali, tek svaki deseti ili petnaesti oglas navodi kao mjesto sezonskog zaposlenja u turizmu i ugostiteljstvu neki kontinentalni grad. Sezonski poslovi prilika su za nezaposlene iz unutrašnjosti zemlje, pa tako na Hvaru, Braču i drugim otočnim destinacijama, gdje vlada kronična nestašica ugostiteljskog kadra, zaposlenje nalaze brojni mladi ljudi iz cijele Hrvatske, ali i iz susjednih zemalja regije, najviše iz BiH.

Od dva najtraženija zanimanja, kuhara i konobara, veća je potražnja za konobarima, šankerima i koktel- majstorima, ali najveće plaće u ugostiteljstvu imaju kvalitetni kuhari. U sezoni je to uvjerljivo najtraženije zanimanje na obali i to je definitivno deficitaran kadar.

U sezonskim poslovima nema ponude za vodeće rukovodne pozicije, menadžere i druga zaposlenja u hotelima, agencijama i turističkim tvrtkama. Zanimanja koja podrazumijevaju visoku stručnu spremu redovito su cjelogodišnja, a ne sezonska i zapravo se rijetko oglašavaju.

U svim su oglasima uvjeti sezonskog zaposlenja slični: traži se poznavanje engleskog i najmanje dva jezika. U Istri se redovito traži poznavanje talijanskog i njemačkog jezika, što vezujemo uz dominantnu strukturu gostiju. Navodi se puno radno vrijeme, zaposlenje na određeno vrijeme ili sezonski, a često se navodi i zajednički smještaj zaposlenika. Smještaj zaposlenika nije zanemariva stavka, jer u nekim varijantama to može biti relativno ugodan smještaj, ali i krajnje neugodan, posebno za pomoćno osoblje u nekim marinama i restoranima pa se o tome treba dobro informirati.

Sezonski poslovi u Istri i Dalmaciji počinju uglavnom u travnju i završavaju krajem listopada, a vrlo je često to samo od lipnja do kraja rujna, uglavnom u izrazito sezonalnim manjim turističkim destinacijama na obali i još izraženije na otocima. To, naravno, ovisi o poslodavcima, a izrazito deficitarno zanimanje kuhara posebno je na cijeni pa se kvalitetan kuharski kadar rezervira i materijalno stimulira već na isteku prethodne sezone.

Vodeća hotelska poduzeća u Dalmaciji već su objavila ponude sezonskih poslova pa primjerice ovih dana tvrtka Sunčani Hvar nudi 306 sezonskih radnih mjesta, Svpetrus hoteli 239 i Zlatni rat 212 sezonskih radnih mjesta. Osim velikih hotelskih poduzeća, dosta sezonskih radnih mjesta nude sve brojnije male agencije, manji obiteljski hoteli i pansioni te restorani.

U Splitu manje agencije i kvalitetni restorani već nude i cjelogodišnje zaposlenje u turizmu jer je grad već sada sezonu razvukao na osam mjeseci godišnje i na najboljem je putu da se razvije u cjelogodišnju destinaciju. Uz Split, Dubrovnik je u tom smislu čak otišao i korak dalje pa možemo zaključiti da će te dvije cjelogodišnje destinacije voditi razvoj turizma u Dalmaciji.