Bez MMF-a ne možemo jer trebamo refinancirati vanjski dug, moramo provesti postupnu deprecijaciju kune, ukinuti devizne klauzule kod kredita, ograničiti odljev kapitala i štednje u inozemstvo, provesti ciljanu inflaciju, odgoditi privatizaciju velikih sustava i planirati odgodu ulaska u EU.
Sve su to 'recepti' Znanstvenog društva ekonomista koje ih je razložilo u svojoj studiji 'Polazišta nove ekonomske politike u uvjetima recesije'. Tajming je odličan, jer su svoja rješenja predstavili upravo kad je državna statistika objavila zabrinjavajući pad BDP-a u prvom tromjesečju od 6,7 posto, najveći od 2000.
Taj je podatak i službeno potvrdio da je Hrvatska u ozbiljnoj recesiji. No, koliko god taj pad bio strašan, u ovom će tromjesečju biti još veći, predviđa dr. Vladimir Lasić, jedan od autora studije. Porast državne potrošnje od 3,9 posto za njega je dokaz da država u Hrvatskoj, u odnosu na druge zemlje i na ono kako bi trebalo biti, grabi prevelik dio novostvorene vrijednosti da bi je potrošila, a ne ulaže je u djelatnosti koje vraćaju novac.
Autori studije - Ivo Sever, Vladimir Lasić, Zvonimir Baletić, Jože Mencinger, Stjepan Zdunić, Branimir Lokin, Branko Caratan i drugi - savjete za izlaz iz krize baziraju na već dobro poznatim tezama o potrebi slabljenja kune i ciljanoj inflaciji jer je za njih jedan od većih krivaca za sadašnje stanje upravo prejaki tečaj koji je otežao izvoz, piše Jutarnji list.
Njihova je temeljna ideja da u recesiji država treba preuzeti vodeću ulogu.
Umjesto tzv. 'tržišnog fundamentalizma', predlažu svojevrsni 'državni kapitalizam', u kojem će se donijeti strategija razvoja gospodarstva s jasnim prioritetima, za što će se osigurati novac iz javnih izvora. Za njih uravnoteženje proračuna nije nužno, nego prihode i zajmove treba koristiti za poticanje djelatnosti koje će brzo potaknuti proizvodnju, a istodobno treba obustaviti sve infrastrukturne programe koji nemaju 'multiplikacijski učinak'.
Smatraju da Hrvatskoj treba snažna državna banka koja će privući štednju, a jedan od prijedloga je i zaboravljen pojam 'javnog zajma' kojim bi se prikupio kapital za financiranje ili dokapitalizaciju te državne banke.
Ona bi imala ulogu ograničenja rasta kamata, jer postojeće poslovne banke nisu podržavale investiranje, nego uglavnom potrošnju.
Za sređivanje stanja u javnim financijama predlažu radikalnu poreznu reformu u kojoj bi se kombinirano oporezivali imovina i dohodak od kapitala i ekstraprofita.
Snažnu kritiku uputili su Hrvatskoj narodnoj banci. Tvrde da je HNB svojom politikom branio interese inozemnog kapitala, a nije podržavao nacionalne ciljeve i potrebe.
Recepti za izlazak iz krize
- oslabiti kunu i provesti ciljanu inflaciju javni zajam za
financiranje državne banke
- porez na imovinu, dohodak od kapitala i ekstraprofit
- rastere-titi troškove za bruto plaće
- vanjski dug refinanci-rati uz pomoć MMF-a
