Plenarna sjednica Europskog parlamenta u Strasbourgu počela je u ponedjeljak raspravom o 20. obljetnici uvođenja eura i budućnosti te valute.

Prvog dana 2002. godine u 12 država EU-a nacionalne valute zamijenjene su eurom, a danas tu valutu upotrebljava više od 340 milijuna građana EU-a u 19 zemalja.

"Zajednička valuta nije samo korištenje istog sredstva plaćanja, to je dio zajedničkog pothvata i identiteta, to su Europljani prepoznali", rekla je Lagarde.

"Euro je pojednostavio život brojnih Europljana, onih koji studiraju, putuju, posluju", istaknula je Lagarde.

ECB je prošle godine potvrdio da pokreće projekt digitalnog eura i da će se redizajnirati druga najčešće korištena valuta nakon američkog dolara.

Digitalni euro bit će elektronički novac koji će izdavati Eurosustav, odnosno ECB i nacionalne središnje banke, i bio bi dostupan svim građanima i poduzećima.

"Digitalni euro neće zamijeniti gotovinu, već će biti dopuna gotovini", istaknula je Lagarde.

Uvođenje eura u Hrvatskoj očekuje se 2023., Bugarska je najavila da se želi pridružiti godinu dana nakon Hrvatske.

"Hrvatska i Bugarska napreduju prema tom cilju", rekao je povjerenik Europske komisije za gospodarstvo Paolo Gentiloni.

Rumunjska je najavila da će započeti s pripremama za uvođenje eura, dok Češka, Poljska i Mađarska oklijevaju. U Švedskoj su 2003. godine građani na referendumu odbili ulazak u europodručje.

Sve države članice EU-a, osim Danske, dužne su uvesti euro, ali nisu predviđeni rokovi do kada se moraju pridružiti.

Uvodno je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola rekla da "euro mora biti na čelu zelene i digitalne tranzicije".

"Jačanjem međunarodne uloge eura možemo doprinijeti otpornom bankovnom sektoru", rekla je Metsola, istaknuvši da će se istovremeno jačati strateška autonomija EU-a.