Jednog ponedjeljka u svibnju ove godine na američkim burzama su odjednom vrijednosti dionica pale. To se poklopilo s viješću i fotografijom objavljenom preko društvene mreže kako se zbila velika eksplozija u blizini Pentagona, piše DW.

Je li to teroristički napad? Ili čak početak rata? Bilo što bilo, na burzama je istog trena pala vrijednost dionicama i skočila je vrijednost tradicionalnim „sigurnim lukama“ za novac u slučaju krize kao što je zlato.

Pad vrijednosti u ovom slučaju ne izgleda velik – indeks 500 tvrtki kojeg vodi Standard & Poor's (SPX) je pao za 0,3%, ali obzirom na ukupni volumen tih vrijednosnica je to bilo oko 500 milijardi dolara koje su u jednom trenutku promijenile vlasnika.

UI lagao, UI naplatio

Eksplozije nikad nije bilo, a da apsurd bude potpun, taj fake news i montirana fotografija eksplozije pored američkog ministarstva obrane je napravljena uz pomoć programa umjetne inteligencije – a i reakcija na burzama je nastala jer su drugi programi uz pomoć umjetne inteligencije „otkrili" tu vijest i naložili prodaju dionica.

A dok je objavljivanje takve „vijesti" možda tek maslo nekog pripadnika društvene mreže koji bolesno vapi za pažnjom javnosti, ti programi u svijetu novca su mnogo ozbiljnije korištenje sposobnosti takve umjetne inteligencije. Oni neprestance analiziraju sve vijesti i prema njima – i prema reakcijama na takve događaje u prošlosti, čak i bez ljudske ruke nalažu prodaju ili kupnju određenih vrijednosnica.

Doduše u ovom slučaju se sve brzo stabiliziralo i vratilo na stare vrijednosti, ali i ovaj slučaj je otvorio pitanje utjecaja umjetne inteligencije na svjetsko tržište kapitala. Čelnik američkog ureda za nadzor burzi (SEC) Gary Gensler je izrazio svoju bojazan kako bi ta tehnologija mogla biti „sistematski rizik“ za burze i čak bi mogla izazvati financijsku krizu.

Makar već i novinske kuće znaju „nasjesti“ na pojedine netočne vijesti, problem je i što vijesti koje se šire preko socijalnih mreža imaju sve veći utjecaj na javnost – čak i ako je jasno kako je u njima manje važno, je li to istinito, nego hoće li „donijeti više klikova“. U pravilu se i takve lažne vijesti i fotografije – pa makar učinjene i uz pomoć UI, još uvijek razmjerno lako i brzo mogu otkriti kao netočne, ali „mozak“ računala i programi umjetne inteligencije „razmišljaju“ na drugi način. Po onoj staroj; "gdje ima dima, ima i vatre" i obzirom da "internet pamti sve", UI će imati mnogo više problema "zaboraviti" na dim i shvatiti da to ne mora značiti da je negdje bila vatra.

Glavni urednik službe za informiranje gospodarstva Kobeissi Letter, Aram Kobeissi primjećuje kako tržište kapitala sve osjetljivije reagira na takve vijesti, ali za agenciju AP ipak dodaje: „Gomila takvih reakcija se odvija samo na tržištu vrijednosnica visoke učestalosti koje rade s određenim algoritmima. Jednostavno rečeno, ti algoritmi traže naslovnice, obrađuju ih i te podatke prenose u ponašanje u trgovanju koje reagira u milisekundama."

UI može biti i mudriji od ljudi

Tu nije predviđeno čekanje i provjera, je li ta vijest točna – svaka sekunda bi mogla značiti gubitak novca. „To je otprilike da svaki put kad se samo jednom pojavi neka vijest, odmah pritisnete obarač.“ Profesor ekonomije sveučilišta Oxford Nir Vulkan doduše dodaje kako su špekulanti na burzama uvijek znali reagirati i na puke glasine i na netočne vijesti, ali i kako se tržište redovito umirilo čim su stvari postale jasnije. „S internetom i sa svim njegovim mogućnostima komunikacije se eto to događa brže i snažnije. Ali ipak dolazi i do korekture“, kaže za DW.

Profesor Vulkan nam ukazuje kako i volumen ovog nedavnog „potresa“ na američkim burzama svjedoči kako zapravo ima razmjerno malo takvih visokofrekventnih pomaka na burzama gdje onda računala odlučuju o kupnji ili prodaji. Najveći dio novca i investicijskih fondova leži u niskofrekventnoj trgovini vrijednosnica. To doduše nisu razdoblja kao nekad, kad se dionica neke kompanije imala mnogo godina ili čak čitavog života, ali to su svakako razdoblja koja se mjere tjednima ili mjesecima.

Naravno da i takve investicijske kuće svoj portfolio „provjeravaju“ u programima koji također imaju rutine kakve bi svrstali u umjetnu inteligenciju, ali tim programima je važnija procjena solidnosti neke vrijednosnice nego što bi odmah skočila na pojavu nekakve foto-montaže objavljene na socijalnoj mreži. Utoliko Vulkan misli kako opet umjetna inteligencija može čak pomoći u stabiliziranju tržišta novca – jer reagiraju staloženije i „pametnije“ čak i od ljudi koji su skloni panici i ishitrenim odlukama.

A ako je laž način zarade?

No što ako je i ova fotografija eksplozije pored Pentagona i objavljena od nekoga tko je htio na brzinu zaraditi na burzi? To je naravno protuzakonito, ali jedva da ima načina i kazneno goniti one koje objavljuju netočne vijesti i informacije. A kako je sve lakše širiti takve fake news, hoće li biti i više poremećaja na burzama?

Profesor Vulkan tu ne zna pravog odgovora: „Nisam siguran da je to uopće problem ovakvog ili onakvog algoritma. To je prije pitanje opće otpornosti prema neistinitim vijestima.“

Tehnologija umjetne inteligencije je opasnost za burze i na još jedan način: toliko se o tome priča i govori da baš svi žele uložiti novac u dionice tvrtki koje se time bave. „UI-revolucija je već prilično realna i značajna“, kaže Julian Emanuel iz tvrtke Evercore ISI na postaji CNBC. „Ali takvi razvoji dolaze u valovima. A ponekad ima malo previše entuzijazma i vrijednosti dionice opet padaju."

Je li i UI pak „mjehur od sapunice“ koji se sad širi na tržištu kapitala? Čini se kako svi žele kupiti dionice tvrtki kao što su Microsoft, Alphabet, Amazon, Apple, Meta i Nvidia – ovih šest IT divova već i sad čine gotovo polovicu čitave vrijednosti tehnološkog segmenta NASDAQ-a. A kad popusti zanimanje za UI i dionice IT-kompanija – što se već počelo događati nakon što i središnje banke dižu eskontnu stopu, onda bi i taj mjehur od sapunice mogao barem izgubiti nešto od svoje napuhanosti.