Među lancima koji se bave prodajom hrane Lidl i Spar sustižu Konzum, u prodaji neprehrambenih proizvoda neprikosnoven je Pevec, a na drogerijskom tržištu Müller puše za vratom DM-u
S obzirom na snažan rast osobne potrošnje i odličnu turističku sezonu, lani su trendovi generalno išli na ruku maloprodajnim lancima. Nisu, međutim, svi trgovci iskoristili priliku. Nakon dvije godine izbivanja zbog sloma Agrokora na listu top 10 maloprodajnih lanaca vratio se Konzum s prihodima još uvijek dvostruko većim od drugog, Lidla. Ali dok Konzum stoji, konkurencija grabi velikim koracima naprijed pa se razlika među vodećima ubrzano smanjuje.
Kad je riječ o profitabilnosti, situacija nije tako bajna. Unatoč rastu prihoda, četiri od deset najvećih poslovalo je s gubitkom. Najveći gubitnici bili su Konzum i Tisak, a umjerene minuse pretrpjeli su Spar i Kaufland. S druge strane, najveću zaradu ostvario je Lidl, slijede Müller i Pevec.
vezane vijesti
Proteklu godinu obilježio je i snažan rast plaća, a prosječna plaća u većini lanaca premašila je granicu od 5000 kuna. Među trgovcima hranom po nagrađivanju radnika odskaču Lidl i Kaufland, dok je u široj konkurenciji nedostižan DM s prosjekom od gotovo 10.000 kuna. U nastavku donosimo pregled poslovanja pojedinih trgovačkih lanaca.
Agrokorova perjanica uspjela je zaustaviti negativan trend i prvi put nakon 2015. ostvariti kakav-takav rast prihoda. U odnosu na 2017. ostvarila je dvjestotinjak milijuna kuna veći promet, ali kada se uspoređuje s rekordnom 2015., još uvijek je u minusu za golemih 5,1 milijardu kuna. Da stvar bude gora, u istom razdoblju glavni konkurent Lidl povećao je svoje prihode za 1,5 milijardi kuna.
Konzum pritišće i negativan financijski rezultat. Lani je gubitak iznosio gotovo 300 milijuna kuna, od čega se stotinjak milijuna odnosi na dodatna vrijednosna usklađenja (otpisi, rezervacije) proizašla iz čišćenja Agrokorove bilance. Najveći maloprodajni lanac ni plaćama ne može pratiti glavne konkurente. Iako su lani podigli primanja zaposlenih za 5,4 posto, prosjek od 4536 kuna znatno je ispod prosjeka ostalih vodećih trgovaca.
Zahvaljujući dvoznamenkastom rastu prihoda Lidl je učvrstio drugu poziciju. U protekloj godini preskočio je granicu od pet milijardi kuna prihoda i sve jače puše za vrat vodećem Konzumu. Koliko je Lidl konkurentniji od Konzuma, najbolje pokazuje podatak o prihodu po zaposlenom. Dok u Konzumu na jednog zaposlenog dolazi 891 tisuću kuna, Lidl okrene čak 2,3 milijuna kuna prihoda po zaposlenom.
Uz snažan rast prihoda, Lidl dalje prednjači po zaradi. Lani je, kao i 2017., ostvario 348 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja, što je dvostruko više od sljedećeg na listi top 10.
Lidl se među trgovcima hranom izdvaja i po visini plaća. Lani je prosječna plaća u ovom maloprodajnom lancu dosegnula 7639 kuna.
Najveći skok na tržištu lani je ostvario Spar s rastom prihoda od čak 20,25 posto. Za razliku od Lidla, koji bilježi organski rast, Sparova ekspanzija značajnim dijelom utemeljena je na akvizicijama. Zahvaljujući preuzimanju Bille i dijela Dione, ali i gradnji novih trgovina diljem zemlje, Spar je zasjeo na treće mjesto, potisnuvši Plodine.
Unatoč snažnom rastu prihoda, ovaj trgovački lanac još uvijek posluje s gubitkom premda znatno manjim nego ranijih godina.
Najveći domaći trgovački lanac u vlasništvu Mile Ćurkovića još se dobro nosi s jakom inozemnom konkurencijom. Izgubio je jedno mjesto i sada drži četvrtu poziciju s 4,22 milijarde kuna prihoda, uz blag godišnji pad od 0,46 posto.
U odnosu na ostale lance, malo zaostaje s plaćama, ali zato bilježi visoku dobit i operativnu maržu na razini Lidlove.
Nakon solidnog rasta u 2017. Kaufland se lani našao u skupni trgovaca sa stagnirajućim prihodima. Kaufland i Lidl zapravo su 'bratske' tvrtke jer imaju istog vlasnika – njemačku grupaciju Schwartz, koja je ujedno četvrti najveći trgovac na svijetu.
Za razliku od Lidla, Kaufland bilježi skromne rezultate. Osim što u razdoblju snažnog rasta potrošnje nije uspio povećati prihode, lani je poslovao s gubitkom u visini od 26 milijuna kuna.
Peto mjesto zadržao je Tommy, lanac u vlasništvu splitskog poduzetnika Tomislava Mamića. Tommy je nastavio rasti, doduše nešto sporijim tempom nego ranije.
Mamićeva zarada nešto je slabija nego lani, ali još uvijek viša nego kod većine trgovaca. Na blagi pad dobiti utjecali su znatno veći izdaci za zaposlene, kojima su prosječe plaće povećane za gotovo 16 posto.
Drugi dio liste zauzeli su maloprodajni lanci kojima prodaja prehrambenih proizvoda nije glavna djelatnost. Najveći među njima je Pevec te iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate. Sva tri pokazatelja Peveca lani su rasla po dvoznamenkastim stopama: prihodi za 16,6 posto, dobit za 27,6 posto, a prosječna plaća za 10,4 posto.
Zahvaljujući odličnim rezultatima tvrtka je najavila isplatu rekordne dividende dioničarima, a zaposlene će nagraditi posebnom stimulacijom i 13. plaćom za 20 posto najboljih djelatnika. Prosječna plaća u Pevecu lani je dosegnula 5190 kuna, a uprava je najavila da će u iduće dvije godine podići prosjek na 7500 kuna.
Agrokorov lanac kioska Tisak potpuna je suprotnost Pevecu. Lani je pretrpio pad prihoda od šest posto, a bilježi i ogroman gubitak (-253,2 milijuna kuna) te najnižu prosječnu plaću među promatranim trgovcima (4512 kuna).
Novi vlasnici Agrokora morat će se dobro potruditi da isprave negativne trendove, a moguće rješenje problema je i prodaja s obzirom na to da je Hrvatska pošta iskazala interes za preuzimanjem.
Posljednja dva mjesta na listi zauzele su vodeće drogerije – DM i Müller. Tržišni lider na ovom području i dalje je DM s prihodom od 1,8 milijardi kuna i umjerenim rastom.
DM uvjerljivo prednjači po nagrađivanju zaposlenih. Najveći drogerijski lanac u srednjoj i jugoistočnoj Europi u Hrvatskoj zapošljava 1324 djelatnika, a prosječna plaća lani je iznosila gotovo 10.000 kuna.
S druge strane, DM iz godine u godinu bilježi nižu dobit. Lani je zarada u odnosu na 2017. potonula 24 posto.
Müller je došao na hrvatsko tržište nakon DM-a, ali bilježi znatno brži rast te se lani potpuno približio tržišnom lideru. Müller je s 300 milijuna kuna prometa u 2010. došao do 1,6 milijardi kuna u prošloj godini, a prihodi su mu u samo zadnjih godinu dana porasli za 16,8 posto.
Istovremeno, bilježi gotovo tri puta veću dobit od DM-a i čini se da je samo pitanje vremena kada će zauzeti vodeću poziciju na tržištu.
