Geolozi ga zovu Ukrajinski štit. To zemljište u središnjoj Ukrajini proteže se od sjeverne granice s Bjelorusijom do obala Azovskog mora, na jugu Donbasa. Prema studijama ukrajinske geološke službe, u drevnim stijenama ovog štita skrivene su naslage litija s velikim potencijalom, a najveća nalazišta identificirana su na području Mariupolja, lučkog grada razorenog ruskim bombardiranjem, piše Renewable Matter.

'Ovo možda nije glavni razlog za invaziju, ali nedvojbeno je rudno bogatstvo Ukrajine jedan od razloga zbog kojih je ova zemlja toliko važna Rusiji', smatra Rod Schoonover, bivši direktor Odjela za okoliš i prirodne resurse američke Nacionalne obavještajne službe.

Bogata nalazišta litija počela su privlačiti svjetsku pozornost još prošle godine, prije nego što je ruska invazija zaustavila istraživanja. Prošlog studenoga australska tvrtka European Lithium priopćila je da je nadomak osiguravanja prava na dva obećavajuća nalazišta litija u regijama Doneck i Kropivnicki. U isto vrijeme za neka nalazišta pokazala je interes kineska tvrtka Chengxin Lithium, što bi omogućilo Kini da dobije prvu koncesiju za eksploataciju litija u Europi.

No stručnjaci ističu da je od identifikacije potencijalnih ležišta litija do eksploatacije dug put.

Andrea Dini, istraživač u talijanskom CNR-ovom institutu za geoznanost i georesurse, ističe da stijene na sjeveru Ukrajine sadrže litijeve minerale, a oni su problematični za procese vađenja metala. Zato se u tom rudniku uglavnom vadi samo drago kamenje.

U posljednja dva desetljeća, međutim, ukrajinski geološki zavod proveo je znanstvena i strateška istraživanja, identificirajući nekoliko područja s litijevim mineralima kao što je spodumen s vrlo visokim potencijalom.

'Vrlo drevne stijene za koje su zainteresirani proizvođači litija su pegmatiti jer sadrže spodumen (litij, aluminij, silikat), mineral koji preferira industrija', objašnjava Dini.

'Ove stijene nemaju zagađujuće metale kao što su olovo, cink i kadmij, ali sadrže silikate (kvarc, feldspat) koji se kao otpadni materijal mogu prodati keramičkoj industriji.' Ukratko, od pegmatita se ništa ne baca. Prema tom istraživaču, Ukrajina i Srbija vjerojatno imaju najveći potencijal za vađenje litija u cijeloj Europi.

Inače, ukupne svjetske rezerve procjenjuju se na oko 53 milijuna tona, a metal koji se naziva i bijelim zlatom koristi se za proizvodnju litij-ionskih baterija koje pokreću većinu električnih vozila. Najveća nalazišta nalaze se u Južnoj Americi, Kini i Australiji, ali ona nisu dovoljna, pa se za novima grozničavo traga i u Europi.

Litij nije toliko rijedak, ali očekuje se da će potražnja rasti kako bude rasla potreba za električnim vozilima, pa su cijene litija prošle godine porasle čak 600 posto.

Ostala rudna bogatstva u Ukrajini

Osim velikih nalazišta litija, Ukrajina ima 10 posto svjetskih rezervi željeza, šest posto titana i 20 posto grafita. 'U geologiji se ovo iznimno ravno područje naziva peneplain', ističe Dini, 'jer je toliko staro da je sravnjeno erozijom. Mnoge su stijene stare milijarde godina i ne vidite ih na površini jer su prekrivene slojevima sedimenta.'

Na sjeveroistoku, u blizini ruske granice, nalazi se i 400 milijuna godina star sedimentni bazen ispunjen organskim materijalom i stijenama crnog škriljevca, objašnjava. 'To su crni škriljevci s velikim količinama ugljena i metana. Naprimjer, dio energetske neovisnosti SAD-a posljedica je vađenja metana (plina iz škriljevca) iz ovih stijena na tlu SAD-a.'