'Bankarstvo malo pažnje posvećuje sebi; malo je stručnih radova na temu hrvatskog bankarstva i financija općenito', kazao je Željko Ivanković, direktor istraživanja, analiza i komunikacija u HUB-u.

Dodao je kako Hrvatska živi najdulje razdoblje bankovne stabilnosti od Prvog svjetskog rata.

'Bankovna kriza s kraja prošlog stoljeća je prijelomna točka. Svjedočili smo općoj sanaciji bankarskog sustava. Nakon te točke broj banaka u Hrvatskoj se prepolovio, sa 60-ak na njih 30-ak i tada strane banke ulaze na hrvatsko tržište', kazao je Ivanković.

'Možemo reći da je nakon toga hrvatsko bankarstvo dostiglo visok srednjoeuropski standard i postaje bolje nego primjerice u Litvi ili Austriji. No to je također razdoblje pojave netipičnog bankarstva kao što je Hypo Bank', dodao je predsjednik uprave Zagrebačke banke Franjo Luković, koji krajem godine odlazi s te funkcije.

'Od 2009., ušli smo u novu ekonomsku fazu koja je označila početak recesije i otada imamo recesivno bankarstvo, koje je okarakterizirano razduživanjem, padom profitabilnosti banaka i nemogućnošću naplate potraživanja, no za razliku od bankarstva u Velikoj Britaniji ili SAD-u, ta nemogućnost naplate potraživanja nije se prelila na trošak države. Ali unatoč tome, banke su u hrvatskoj javnosti neopravdano proglašavane krivcima, a zapravo su žrtve izostanka reformi i zdravih ekonomskih politika od 2000. do danas', kazao je Luković i dodao kako je danas kvaliteta ponude i servisa hrvatskih banaka na vrlo visokoj srednjeeuropskoj razini te da imaju bolje parametre od Austrije ili Italije.

Što se tiče budućnosti hrvatskog bankarstva, Luković je kazao kako glavni izazovi i dalje ostaju poslovni i investicijski ambijent u Hrvatskoj.

'Izdržati šest godina recesije nije lako. Kreditna analiza kompanija zastrašujuća je. Jesu li banke odgovorne? Kreditiranje je naša društvena odgovornost, ali za tango je potrebno dvoje', dodao je Božo Prka, predsjednik uprave PBZ-a.

'Sve je tada nakon 2000. bilo novo, drugačije', kazao je Petar Radaković, predsjednik uprave Erste banke.

'Današnja stabilnost banaka u Hrvatskoj posljedica je sanacije od 1996. do 2000.', kazao je Milorad Radaković, prokurist Sberbanka.

'Bankovni sustav danas je podrška i državi i gospodarstvu i stanovništvu', zaključio je Radaković.

Prka je dodao kako smo trebali izbjeći švicarski Franak, koji danas ima udio od sedam posto u kreditnom portfelju.

'Bilo bi bolje da smo ga izbjegli, ali neke stvari ne možete predvidjeti', izjavio je Prka i dodao kako ne vidi pokušaj banaka da vode politiku u Hrvatskoj.

'Da nismo optimisti, ne bi se bavili ovim poslom. Bankovni sustav je najkvalitetnije postavljena industrija u Hrvatskoj', naglasio je predsjednik uprave Erste banke i dodao kako je poduzetnik taj koji mora biti u centru pažnje, jer on kreira bolju budućnost u Hrvatskoj, ali je nedovoljno cijenjen.

Vujčić: Situacija u hrvatskom bankovnom sustavu izuzetno dobra

Guverner HNB-a Boris Vujčić uključio se u raspravu i naglasio kako je u hrvatskom bankovnom sustavu situacija vrlo dobra.

'Štoviše, toliko dobra da ja imam problem uvjeriti druge, primjerice kada mi dođu iz Europske komisije, da je zaista tako. Jednostavno ne vjeruju kako je moguće imati takve brojke u bankovnom sustavu dok je zemlja već šest godina u recesiji', kazao je Vujčić i istaknuo kako je hrvatski bankovni sustav bolji od hrvatske ekonomije.

Grčić: Loše je da je država posljednje utočište za banke

'Loše je da je država posljednje utočište za bankovni sustav', kazao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Branko Grčić

Grčić je dodao kako je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) likvidnija nego ikada, ali da su joj plasmani na 60 posto prošlogodišnje razine, što nije dobro.

'Ovaj zastoj u kreditiranju poduzetništva treba na neki način prevladati, a to znači prije svega bankarski sektor ali i suradnju države s bankama u potpori poduzetničkom sektoru. Kako država tu može pomoći? Tu je HBOR, zatim HAMAG kao garancijska agencija, a tu su i neke nove mogućnosti koje se pružaju kroz EU fondove, a to je negdje 250 milijuna eura', dodao je Grčić.

'Nažalost, trenutno je situacija takva da banke financiraju države jer je razina kreditiranja stanovništva u padu, a poduzeća negdje na jednoj stabilnijoj razini ali bez novog rasta. I to je ono što moramo zajedničkim naporima prevladati', rekao je ministar Grčić.

Gospodarsko interesno udruženje Hrvatska udruga banaka (GIU HUB) osnovano je u Zagrebu prije 15 godina, 15. listopada 1999. Trinaest hrvatskih banaka osnovalo je Udrugu kao neovisnu i profesionalnu ustanovu s ciljem da brani, štiti i promiče interese svojih članica, kao i čitave bankovne industrije u Hrvatskoj. Od toga dana, Hrvatska udruga banaka argumentirano sudjeluje u svim regulatornim raspravama, radi na podizanju standarda bankovnog poslovanja i jača ugled hrvatskog bankarstva međunarodnim kontaktima, priopćeno je iz HUB-a. Danas broji 20 članica, koje čine vise od 97 posto ukupne aktive hrvatskih banaka.

U razdoblju od 15 godina, kapital banaka narastao je četiri puta, a aktiva tri puta.