Europska komisija objavila je svoju godišnju analizu ekonomskog i socijalnog stanja u državama članicama EU, uključujući napredak u provedbi preporuka po državama članicama i ocjenu mogućih makroekonomskih neravnoteža.

Komisija je zaključila da Slovenija više ne bilježi makroekonomske neravnoteže u smislu Postupka u slučaju prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. U osam država članica potvrđeno je postojanje neravnoteža (Bugarska, Njemačka, Irska, Španjolska, Francuska, Nizozemska, Portugal i Švedska), a u preostale tri potvrđeno je postojanje prekomjernih neravnoteža (Hrvatska, Italija i Cipar).

Hrvatska, Cipar i Italija identificirane su kao zemlje s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama. Neravnoteže se smanjuju u Hrvatskoj i Italiji, kao rezultat kombinacije reformi, povoljnih ekonomskih uvjeta i smanjenja rizika u bankarskom sektoru. Međutim, Komisija navodi da postoji potreba za odlučnijom provedbom, posebice u Hrvatskoj, ističe Maletić.

Komisija konstatira da je u Hrvatskoj tijekom 2017. nastavljen gospodarski rast (koji traje već četvrtu godinu). Kako se u Hrvatskoj smanjuje broj radno aktivnih stanovnika, Komisija procjenjuje da će potencijal budućeg gospodarskog rasta ovisiti o kapacitetima za provedbu gospodarskih reformi, što bi trebalo omogućiti brži rast produktivnosti, veće sudjelovanje na tržištu rada i stvaranje okruženja za privlačenje novih investicija.

Komisija smatra da je Hrvatska ostvarila ograničen napredak u provedbi preporuka iz 2017. godine. Fiskalna politika, potpomognuta povoljnim makroekonomskim uvjetima, osigurala je smanjenje udjela duga, ali strukturne reforme nisu napredovale.

'Neophodno je odmah krenuti s reformom javne uprave koja znači definiranje poslovnih procedura i procesa, reorganiziranje kroz ukidanje preklapanja, kvalitetnu raspodjelu posla i utvrđivanje jasnih podjela prava i odgovornosti. Samo na tim temeljima može se uvesti objektivan i motivirajući sustav nagrađivanja službenika', piše Maletić.

Restrukturiranje javnih poduzeća i upravljanje državnom imovinom još je jedna od reformi koja ne smije čekati. Uz to, uvođenje kriterija praćenja uspješnosti i usporedbe lokalnih jedinica u radu i napredovanju ključni su elementi za povećanje efikasnosti i ubrzanje rada lokalnih razina.

Reforma pravosuđa, ubrzanje i rješavanje neriješenih pitanja, digitalno povezivanje, osiguranje ujednačene prakse, edukacija sudaca i pravosudnih službenika, racionalizacija mreže sudova ključna je ne samo za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja nego i za borbu protiv korupcije te napredak cijelog društva.

Bez modernizacije sustava obrazovanja, znanosti, istraživanja i razvoja nemoguć je opstanak i to u srednjem roku. Neophodna je potpuna prilagodba potrebama poslodavaca, uz istovremeni razvoj tehnološki naprednih industrija, inovativnih malih i srednjih poduzetnika, digitalizaciju poslovanja kako bi poslovi za koje se mladi obrazuju bili visoko kvalitetni i dobro plaćeni.

Stavljanje u funkciju neobrađenog zemljišta, navodnjavanje te snažna administrativna i financijska potpora razvoju poljoprivrede kroz obiteljska poljoprivredna gospodarstva jedan je od najvažnijih zadataka jer nema razvijene ekonomije bez obrađenog svakog dijela zemlje.

Uz sve to uređenje i reorganizacija zdravstvenog, mirovinskog sustava, socijalnih naknada, izgradnja fleksibilnog tržišta rada u kojem je osiguran brzi pronalazak posla i dalje su veliki izazovi na koje je potrebno hitno odgovoriti.

'Pred Hrvatskom je puno posla. Reforme nisu jednostavne, ali treba hrabro i odlučno proći „dolinom političke smrti“ koja zahvaljujući EU fondovima odnosno kvalitetnim investicijama može biti znatno smanjena i proces generiranja snažnog rasta koji će se osjetiti na poboljšanju kvalitete života svih ljudi u Hrvatskoj ubrzan kako je to prikazano na grafu u nastavku', zaključila je Maletić.