Nakon što je u srijedu Europska komisija ocijenila da je Hrvatska jedna od tri zemlje članice koje i dalje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže, iako se te neravnoteže smanjuju, ministar Marić kazao je u četvrtak kako je izvješće Komisije dobrim dijelom u skladu s očekivanjima Vlade.

Komisija je u izvješću navela i kako je Hrvatska ostvarila ograničen napredak u provedbi preporuka Europske komisije, ali strukturne reforme nisu napredovale.

"Duboko smo svjesni svih okolnosti koje su u proteklom razdoblju obilježile i gospodarski razvitak i reformski dio", kazao je Marić napominjući kako su, s jedne strane, prepoznati pozitivni gospodarski pokazatelji kada se govori o gospodarskom rastu, a posebno je apostrofiran napredak u javnim financijama. 

Međutim, u isto vrijeme izvješće ukazuje da su nužne strukturne reforme kako bi Hrvatska imala kontinuitet i održivost ovakvih stopa gospodarskog rasta, kazao je Marić. Dodao je kako treba napraviti iskorak kako bi potencijal hrvatskog gospodarstva porastao.

"Jer, ovdje ne govorimo o gospodarskom rastu jedne godine, već o srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi", rekao je.

Na novinarsku konstataciju da se odustalo od poreza na nekretnine te da reforme u mirovinskom i zdravstvenom sustavu još stoje, Marić je rekao kako u tom reformskom paketu ima nekoliko segmenata koji su veliki konzumenti proračunskog novca.

"To su objektivne okolnosti zašto je to tako. Mi u Vladi gledamo da je u kratkom roku veliki naglasak potrebno staviti na reformu zdravstvenog sustava, da je kvaliteta usluge koju imamo dobra, ali u isto vrijeme treba taj sustav biti financijski i fiskalno održiv", rekao je.

Dodao je i kako je javna uprava nešto o čemu se govori već više od dva desetljeća i vrlo često se pristupa parcijalno toj problematici, no ona nije tako jednostavna kako se smatra.

"Mislim da se treba i može napraviti iskorak u smislu same racionalizacije i organizacije javne uprave, ali uz adekvatan stimulativan sustav plaća koji u ovom trenutku ne postoji", rekao je Marić. 

Istaknuo je i kako su dva polja na kojima treba raditi, što je pokazalo i izvješće EK, pravosuđe i obrazovanje. "Jer, bez obrazovanja koje će biti poveznica s tržištem rada, ne možemo očekivati dugoročnu održivost naših stopa rasta", kazao je.

U isto vrijeme, kako je rekao, zadaća Vlade je da čini sve što je u njenoj mogućnosti da stimulira gospodarsku aktivnost, porezno, neporezno, administrativno rasterećenje gospodarstva i poreznih obveznika.

"To je nešto što smo započeli i to je u ovom izvješću EK prepoznato, da je porezna reforma bila korak u dobrom smjeru jer smo, unatoč tome što se iz statističke perspektive gledalo kao gubitak poreznih prihoda, učinili da uz poreznu reformu stimuliramo potrošnju i investicije, a u isto vrijeme dvije godine za redom smanjimo javni dug", rekao je ministar financija.

Na novinarski upit što treba prvo napraviti, Marić je rekao kako je u kratkom roku naglasak na javnoj administraciji, odnosno zdravstvenom sustavu, kontinuirani rad na obrazovanju i pravosuđu.

"Ima prostora i u državnim poduzećima, gdje se može dići njihova efikasnost poslovanja, ali i sve druge mjere, kao što su daljnje smanjivanje poreza. Ja sam najavio da ćemo ovu godinu iskoristiti za dodatne analize i promišljanja kako bi sa 1. siječnja 2019. izašli s još jednim paketom daljnjeg poreznog, neporeznog i administrativnog rasterećenja", istaknuo je. 

Na novinarsko pitanje razmišlja li Vlada o modelu oprosta duga građanima, Marić je rekao kako je to stvar kojoj se treba pristupiti cjelovito.

"Ništa se ne može promijeniti retroaktivno, ali možemo s jednim setom mjera probati olakšati građanima koji su, neki od njih ne svojom krivnjom, ušli u poteškoće", kazao je.

Na tom području treba raditi i već se priprema određeni paket mjera i po pitanju ovršnog zakona i nekih drugih, kazao je Marić te dodao kako Ministarstvo financija radi na analizi brojki i mjerama s kojima će uskoro izaći, a koje će se ticati te problematike.

Butković: Restrukturiramo cestovni sektor, slijedi željeznički 

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je, pak, u četvrtak uoči sjednice Vlade da se u njegovom resoru provodi trenutna najveća reforma u Hrvatskoj, a to je restrukturiranje cestovnog sektora.

"U mojemu resoru provodi se trenutno najveća reforma, a to je restrukturiranje cestovnog sektora, koje je rezultiralo izdavanjem međunarodne obveznice od 1,2 milijarde eura. Sad se završava 'priča' s domaćim bankama i to će biti ušteda, samo na kamatama, oko 400 milijuna kuna godišnje, a idemo i u reformu željeznice", rekao je Butković.

On nije htio komentirati tempo reformi u drugim resorima.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković izjavio je, pak, da je u proceduri paket reformi u pravosuđu za koje Vlada misli da će stvoriti uvjete za brže i efikasnije djelovanje.