Hrvatska je vratila povjerenje svoje fiskalne statistike, ustvrdio je ministar financija Zdravko Marić komentirajući u Banskim dvorima ekonomske prognoze koje je Europska komisija danas dala za Hrvatsku
'EK je objavila proljetne projekcije za EU. Blaga korekcija gospodarske aktivnosti za 0,2 postotna boda. Hrvatska je u skupini zemalja kojoj je korigirana projekcija na niže sa 2,1 na 1,8 posto. Treba reći da su projekcija za ovu godinu uzete sa zadnjim danom, 22. travnja, što znači da nije uzet u obzir plan reformi i konvergencije koji je Hrvatska poslala EU. Dobre su fiskalne projekcije što znači da je Hrvatska vratila povjerenje svoje fiskalne statistike. Projekcija deficita EK je ista kao i Vladina. Javni dug – nije uzet u obzir aktivnosti Vlade, a to je aktivacija državne imovine', kazao je Marić, prenosi dnevnik.hr
'Korekcija je blaga', istaknuo je ministar i dodao da će i dalje raditi na slanju jakih i jasnih poruka. 'Budnim po noći me drže kamate koje plaćamo – 3,6 posto BDP-a godišnje. Za ovu godinu naše projekcije kompatibilne su s projekcijama EU. Zadatak je da se proračun izvrši u zadanim okvirima', poručio je Marić.
'Želimo stvoriti nova radna mjesta, a ne samo krpati proračunske rupe'
Kad je riječ o najavi prodaje državne imovine od 200 milijuna eura, a ne zna se što ni kada, ministar je odgovorio kako se spekulira imenima, ali da se svi možemo složiti da postoji iznos državne imovine koji nije u upotrebi te je poručio: 'Želimo stvoriti dodatnu vrijednost i nova radna mjesta, a ne samo krpati proračunske rupe'.
EK je, naime, snizila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,8 posto, a glavni razlog za to su loši rezultati u zadnjem kvartalu prošle godine. Komisija je u zimskim ekonomskim prognozama procjenjivala hrvatski rast u ovoj godini na 2,1 posto. U EK navode kako je pad BDP-a u četvrtom kvartalu od 0,5 posto (na tromjesečnoj razini) oslabio zamah za rast u 2016. godini.
Procjena EK nešto je slabija od očekivanja Vlade premijera Tihomira Oreškovića koja je u ovogodišnjem proračunu projicirala rast BDP-a od 2 posto. Za razliku od Vlade koja očekuje stabilizaciju javnog duga na 86,8 posto BDP-a, Komisija je procijenila da će dug ove godine još rasti na 87,6 posto BDP-a. Kad je riječ o deficitu, prognoze EK i Vlade se poklapaju na 2,7 posto BDP-a.
