Gostujući u studiju 24sata, rekao je kako sigurno neće porasti koliko je tražio ministar zdravstva Milan Kujundžić - da alkohol i cigarete budu 100 posto skuplji.

'Konkretni izračuni još nisu gotovi. Već sad imamo oporezivanje alkohola, bezalkoholnih pića, duhana i duhanskih prerađevina. Ministarstvo financija, konkretno kod duhana, ne može zanemariti i element tržišta, da ne dođe do ponovnog buđenja crnog tržišta. Razumijem argumente kolege Kujundžića, ali takav prijedlog iz Ministarstva financija sigurno nikad ne bi došao jer mi ne smijemo zanemariti aspekt hrvatskog društva i gospodarstva. Sigurno neće doći do nekakvih drastičnih poskupljenja koja bi značila poremećaj tržišnih okolnosti. Ukupna cijena ne ovisi samo o nama, mi propisujemo iznos trošarina', rekao je Marić.

Potvrdio je da bi od novog poreza na šećer u sokovima država trebala godišnje ubrati oko 150 milijuna kuna. Na pitanje je li to tek početak tzv. zdravih poreza koje zemlje uvode te hoće li država ubuduće oporezovati i masno, slano, brzu hranu poput pomfrita, hamburgera, ćevapa ili grickalica, Marić je ostavio otvorenu tu mogućnost. S druge strane, ostavio je mogućnost da se snize porezi i na one zdravije prehrambene artikle.

Podsjetio i na prvi krug poreznih izmjena još prije više od tri godine i kritika koje je tad trpio da uzima siromašnima kako bi dao bogatima kroz porez na dohodak. Kaže da se sad pokazalo koliko su one neosnovane.

'Dobio sam tad nadimak Superhik. A prosječna plaća je u zadnje tri godine rasla 15,4 posto. Najviše su rasle plaće upravo onima koji imaju najmanja primanja, između 22 i 23 posto u zadnje tri godine. To je dokaz kako slika nekad može biti pogrešna. Prosječna plaća je u međuvremenu porasla za 760 kuna', rekao je Marić.

Predloženim novim izmjenama za mlade, radniku do 25 godina bez djece plaća bi porasla 500-tinjak kuna. A što je veća plaća, to se više poreza država odriče. Ali poslodavci mogu tu razliku ostaviti sebi ili je dati. Marić kaže da Vlada ne odlučuje o tome.