O cijenama goriva, drami na tržištu plina, inflaciji, utjecaju na eurozonu, ali i stanju hrvatskog proračuna, za Novu TV je govorio ministar financija Zdravko Marić
Na pitanje prijeti li nam zbog svega što se događa ubrzanje inflacije Marić je odgovorio kako se to može očekivati.
"Prema zadnjim projekcijama 7,8 posto je prosječna stopa ove godine. Uzevši u obzir da je zadnji objavljeni podatak 7,3, a prije toga su bile nešto niže stope inflacija, nažalost moj odgovor na vaše pitanje je potvrdan", najavio je, javlja Dnevnik.hr.
vezane vijesti
"Ne bih išao tako daleko. Litva, Latvija, Estonija, Nizozemska, Češka su sve redom u ožujku zabilježile dvoznamenkaste stope. Neke od njih čak gotovo 16 posto. Hrvatska još nije", odgovorio je na pitanje hoće li stope inflacija biti dvoznamenkasta.
Cijene goriva opet rastu, mogu li se trošarine dodatno dirati?
"Dugo vremena smo govorili da kada dođe trenutak i kada budemo smatrali da je oportuno, da ćemo i u taj dio ući. I ušli smo. No postoji još jedan manji dio, kako na benzinu, nešto više na dizelu. Ali govorimo o desecima lipa", pojasnio je.
Inflacija je iznenada postala ključna varijabla na putu Hrvatske prema euru.
"Godinama smo pričali o proračunu, i sada na kraju niti javni dug niti proračunski manjak nisu tema. Hrvatska je zadnjih 12 mjeseci točno između prosjeka eurozone i EU-a", kazao je. No vrlo je pozitivan.
"Sredinom ovog mjeseca ćemo imati podatke za travanj, za Hrvatsku i za sve zemlje EU. To će biti zadnji input koji ulazi u konvergencijsko izvješće. Početkom lipnja zasebno Europska središnja banka i Europska komisija objavljuju to izvješće. Ja duboko vjerujem u pozitivan ishod. Službena odluka bi trebala biti sredinom srpnja"; kaže ministar.
Nije za odgodu ulaska u eurozonu, što neki zazivaju. Smatra da eurozona najbolje benefite pokazuje u kriznim vremenima. PDV-a za određene kategorije proizvoda planirali su smanjiti kada prijeđemo na euro, ali Vlada je zbog divljanja cijena to učinila i ranije.
"Ako bude bilo potrebno, imamo još municije za pomoć građanima", kaže ministar.
Objasnio je gdje vidi taj prostor, s obzirom da PDV ne može dirati jer on donosi 50 do 60 milijardi kuna u proračun: "Otvorili smo i tu temu, ali imamo i neke druge stvari", kazao je ministar.
Komentirao je i stanje u zdravstvu i učinak reformi.
"Drogerije nama periodično pišu. I kolegi Berošu i meni. Imamo korektan odnos. Nažalost, ponovno su porasli rokovi plaćanja i bolnica i ljekarni. Došli su na razinu od preko 180 dana, a pojedine bolnice preko 200 dana", kaže ministar, a na pitanje koliki je dug zdravstva i zna li koliko je rupa, odgovara: "Nažalost, znam jer svaki mjesec se ta rupa povećava, odnosno obveze rastu, zadnjih par mjeseci između 400 i 500 milijuna mjesečno."
Ako Brodosplit ispuni uvjete, i ako odgovore na pitanja koja im se postavljaju, može očekivati kredit HBOR-a.
"HBOR i svi mi moramo imati punu sliku kakvo je stanje tog brodogradilišta. Nema dijeljenja novca poreznih obveznika na lijepu riječ. Tražimo odgovore. Nisu odgovorili. HBOR je u petak ponovo slao upite, nisu odgovorili na pitanja. Uvijek se postavlja pritisak da je problem u HBOR-u", rekao je ministar za kraj.
