Marić, koji je sudjelovao na konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo - Porezna politika u funkciji podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva" u organizaciji Večernjeg lista i Podravke, prezentirao je već ranije najavljene porezne izmjene koje će na snagu stupiti od prvog dana iduće godine, među kojima je smanjivanje stopa poreza na dohodak s 36 posto na 30 posto te s 24 posto na 20 posto i smanjivanje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za sve poduzetnike koji imaju promet do 7,5 milijuna kuna.

Marić ističe da je efekt poreznih izmjena koje se tiču poreza na dohodak oko dvije milijarde kuna, a kako je već i ranije pojasnio, teret cijelog tog poreznog rasterećenja ići će preko leđa središnje države. S obzirom da je porez na dohodak dijelom prihod lokalnih jedinica, promijenit će se omjeri u raspodjeli poreza, pa će tako udio gradova u tom porezu porasti sa 60 na 74 posto, a udio županija sa 17 na 20 posto.

Također, i cjelokupne uplate u fond izravnanja, u koji su dosad uplaćivale lokalne jedinice, od sada će ići na teret državnog proračuna, najavio je Marić.

"U potpunosti je neutraliziran efekt smanjivanja poreznih prihoda na lokalne proračune", istaknuo je Marić, koji dodaje i da se na ovaj način zaokružuje priča što se tiče fiskalne decentralizacije.

Poručuje i da se izmjenama, odnosno rasterećenjem izravnih poreza, želi dati dodatni stimulans i gospodarskoj aktivnosti, investicijama, a poglavito zaposlenosti i rastu plaća, rekao je Marić.

Ćorić: Nužno povećanje proizvodnje i njene konkurentnosti

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić smatra da ni porezni sustav, kao ni tečajna politika, nikada nisu trebali biti glavno sredstvo povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Tako ocjenjuje da se i poreznim izmjenama učinilo da je Hrvatska danas, u kontekstu i poreza na dobit i onog na dohodak, u europskom prosjeku.

Postavlja pitanje kome Hrvatska to želi biti konkurentna, pri čemu ističe da to ne možemo biti zemljama iz regije, poput BiH, Srbije ili Srbije, jer je njihova cijena rada bitno niža. Ako je pak odgovor da želimo biti konkurentni na europskoj razini, onda moramo ići u smjeru povećanja tehnološke razine u proizvodnji.

Napominje da pritom porezna i tečajna politika mogu biti tek "dodatni momenti". Ćorić ističe da je europski zeleni plan dao nevjerojatnu priliku europskim ekonomijama da "iskorače dva koraka naprijed".

Po njegovim riječima, Hrvatska pritom ima komparativnu prednost u odnosu na najveći dio europskih gospodarstava, s obzirom da je mala i otvorena.

Ćorić apostrofira vrlo izdašna europska sredstva na raspolaganju, koja će se usmjeriti u "zelenu" ekonomiju, digitalizaciju, kao i povećanje proizvodnje i podizanje njene konkurentnosti.

Peruško: Rasterećenjem visokih plaća bili bi atraktivniji za multinacionalne tvrtke

Glavni izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško izjavio je da je po pitanju poreza na dobit hrvatsko gospodarstvo konkurentno u odnosu na okruženje i kako tu nema prostora za neke velike promjene koje bi donijele neki pomak.

Kada je pak u pitanju porez na dohodak, Peruško ocjenjuje da smo tu kao gospodarstvo nekonkurentni, no i kaže da će najavljene porezne izmjene donijeti pomake.

Peruško apostrofira snažno porezno opterećenje za visoko plaćene poslove, a kaže da bi rasterećenje tih plaća, pri čemu promjene ne trebaju biti radikalne, omogućilo da postanemo atraktivniji za regionalne centre određenih multinacionalnih tvrtki, što bi doprinjelo i dodatnom rastu BDP-a.

Predsjednik Nadzornog odbora Orbica Branko Roglić upozorio je na problem pravne nesigurnosti i dugotrajnog trajanja sudskih procesa, kao i nedovoljno efikasnu administraciju.

Pohvalio je reakciju Vlade oko koronakrize, ocjenjuje da vodi zemlju u pravom smjeru, no i poručuje kako promjene trebaju biti brže.

S druge strane, upozorava i da se ne smije bacati novac za spašavanje tvrtki koje se ne mogu spasiti, dok s druge strane ističe da država treba stvoriti okvire u kojima će tisuće mladih graditi svoju budućnost i poslovanje.

Šimović: U poreznoj strukturi prevelik udio potrošnih poreza

Hrvoje Šimović sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta kaže da ako se u Hrvatskoj promatra porezno opterećenje s obzirom na razvijenost gospodarstva mjereno dohotkom per capita, tada je ono relativno visoko, pogotovo ako se uspoređuje sa sebi sličnim zemljama, poput Mađarske, Češke, Slovačke ili Slovenije.

No kaže da je dugoročno veći problem u poreznoj strukturi u kojoj s udjelom većim od 50 posto dominiraju potrošni porezi, to jest PDV. "To je dobro kada ekonomija raste, ali kada BDP pada tada nam pada i taj udio poreza u BDP-u", pojašnjava Šimović.

Dodaje da bi bio "sretniji" da se povećava udio izravnih poreza, kao što su porez na dobit i porez na dohodak, pri čemu je njihov udio u poreznim prihodima trenutno ispod prosjeka EU-a. No, pojašnjava da to i ne znači povećavanje tih poreza, već bi s rastom ekonomije, putem rasta investicija i plaća, rasla i porezna baza.