Podsjetio se svoje izjave iz 2016., kada je najavio smanjenje proračunskog deficita. 'Rekao sam da stope nominalnog rasta nisu dovoljne da možemo kompenzirati negativni efekt kamata i poručio da nam treba 13 milijardi kuna primarnog suficita kako bismo mogli početi smanjivati javni dug', prisjetio se Marić.

'Od tada smo gotovo za 10 postotnih bodova smanjili udio javnog duga u BDP-u, a rezultat je dvostruko bolji - stvorili smo 27 milijardi kuna primarnog suficita', pohvalio se ministar.

Kada je riječ o ciljevima fiskalne konsolidacije, naglasio je da oni počivaju na tri stupa: gospodarskom rastu, racionalnoj kontroli rashodne strane proračuna te aktivaciji državne imovine.

Osvrnuo se i na probleme brodogradilišta Uljanik. Poručio je da 'sav taj teret' neće ugroziti javne financije. 'Kalkulacija pokazuje da bismo do kraja godine trebali platiti 2,5 milijardi kuna. Postoji i dodatni rizik i treba učiniti sve da ne dođe do njegove materijalizacije, a riječ je o ukupno oko 4,2 milijarde kuna', rekao je Marić.

Otkrio je da je izrada proračuna za iduću godinu već u završnoj fazi, a predstavit će ga u prvoj polovici studenog. Proračun se bazira na očekivanom rastu BDP-a od 2,9 posto i planiranom deficitu od 0,4 posto.

Što se tiče otplate javnog duga, iduća godina bit će izazovnija nego ova. 'Imamo veću domaću obveznicu u visini milijarde eura i jednu veću inozemnu u dolarima. Već smo započeli razgovore i s domaćom investicijskom zajednicom, ali i onom na Dalekom istoku. Još je prerano reći u kojem smjeru ćemo ići, ali dolarsku izloženost ćemo sigurno svesti na nulu', najavio je Marić.

Spomenuo je i jedan trezorski zapis koji opterećuje javne financije. 'Trezorski zapis od milijardu i pol eura najmanje je preferirani instrument, ali i o njemu ćemo razgovarati i raditi kako bismo se na pravi način pripremili za veljaču, kada dospijeva na naplatu', rekao je ministar.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić predstavio je konačni nacrt mirovinske reforme. 'Nadam se da smo balansiranom mirovinskom reformom dokazali da Vlada neće ukidati drugi mirovinski stup', obratio se Pavić predstavnicima mirovinskih fondova.

Govoreći o stanju u mirovinskom sustavu, Pavić je naglasio da hrvatski umirovljenik u prosjeku ima 30 godina staža, a samo je 19 posto umirovljenika odradilo 40 godina staža. 'Treba isključiti mirovine koje imaju međunarodne ugovore. Kada maknemo te ugovore, prosjek mirovine u prosječnoj plaći je 42 posto, a za one koji su radili 40 godina udjel je 70 posto', rekao je ministar.

Naglasio je da je mirovinska reforma sukob tri generacije. Prva uključuje sadašnje umirovljenike koji žele veće mirovine. 'Svjesni smo da kada gledamo proračun, gotovo 40 milijardi kuna odlazi na mirovine. Osigurali smo povećanje najniže mirovine za tri posto i omogućili im da rade na pola radnog vremena, uz zadržavanje prava na mirovinu', rekao je Pavić.

Što se tiče druge generacije, one koja uskoro ide u mirovinu, sadašnji umirovljenici žele ukidanje drugog stupa tako da dobiju što više novca.

U velikom riziku je druga generacija koja sada ide u mirovinu. 'Oni će u prosjeku imati 600 do 700 kuna manju mirovinu bez intervencije. Zato je bilo jako važno pitanje rješavanje dodatka od 27 posto', rekao je Pavić.

Konačni prijedlog je da se dodatak prizna i za drugi stup u visini od tri četvrtine, koliko osiguranici prvog stupa uplaćuju u drugi stup. 'To će dovesti do puno veće atraktivnosti drugog stupa', zaključio je Pavić.