Marić je istaknuo da ukupno porezno rasterećenje koje donosi ova reforma iznosi 0,6 posto BDP-a. Već u prvoj godini se time vraća između 400 i 800 milijuna kuna poreznih prihoda, zaposlenost se povećava za 6.000 do 11.000, a nominalni BDP raste za 1,5 do 2 milijarde kuna, naveo je, dodajući da se predviđa i ubrzanje stope rasta BDP-a od po pola posto sljedećih godina.

'U reformi se na području poreza na dobit smanjuje razina nelogičnosti, kompleksnosti pa i nepravedosti, što se prvenstveno odnosi na olakšice za reinvestiranu dobit', kazao je Marić. U dijelu reforme vezanom uz porez na dobit šalje se jaka poruka domaćem i inozemnom poduzetništvu, s obzirom na to da se opća stopa poreza na dobit smanjuje s 20 na 18 posto, dodao je.

Ministar je istaknuo da se pojednostavljuje i sustav poreza na dohodak, u kojem nitko ne gubi, a svi dobivaju. 'Time 1,5 milijuna građana više neće morati plaćati porez na dohodak, a prosječna stopa oporezivanja rada se smanjuje sa 7,6 na 6,3 posto', istaknuo je.

Odgovarajući na komentare da se porezno rasterećuju najviše oni s najvećim prihodima, Marić je kazao da se porezom na dohodak ne regulira koliku će tko imati plaću nego koliko će se oporezivati. U relativnim iznosima, najviše će na biti u dobitku oni s najnižim primanjima, izjavio je.

Govoreći o izmjenama zakona o poreza na dodanu vrijednost (PDV), Marić je izrazio uvjerenje da se turističkom sektoru neće dogoditi ništa negativno. 'Samo se gleda ugostiteljstvo i problem moguće nekonkurentnosti cijena s povećanim PDV-om, a zanemaruju se ostali efekti cjelokupne reforme, koji rasterećuju poslovanje te utječu na smanjenje troškova', ustvrdio je. Istaknuo je i smanjenje PDV-a na elemente ulaznih troškova u poljoprivredi, kazavši da se time nastoji potaknuti domaća poljoprivredna proizvodnja.

Marić je poručio čelnicima lokalne i regionalne samouprave da će im se smanjenje prihoda od poreza na dohodak kompenzirati drugim mjerama. Kazao je da u lokalnim proračunima za 2017. godinu mogu računati s istim pretpostavkama poreza na prihod na razini iz 2016. te da neće imati nikakvih poremećaja u funkcioniranju jedinica lokalnih samouprava jer će dobiti izravne transfere iz državnog proračuna.

Govoreći o ciljevima fiskalne politike u 2017. godini, kazao je da se želi dalje smanjiti udjel javnog duga u BDP-u, sniziti deficit proračuna na 2 posto BDP-a, izaći iz postupka prekomjernog deficita te poboljšati kreditni rejting, čime bi se smanjili troškovi za kamate.

Navodeći odrednice fiskalne politike u sljedećoj godini, ministar je kazao da se u cilju smanjenja deficita ključna striktna i efikasna kontrola rashoda. U sljedećoj godini na naplatu dospijeva 27 milijardi kuna trezorskih zapisa i još 8 milijardi kuna za javna poduzeća sektora prometa, odnosno cesta, naveo je.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić je, govoreći o utjecaju makroekonomskih kretanja na domaće gospodarstvo, ustvrdio da se u svijetu usporava gospodarski rast i rast trgovine, vlada visoka zaduženost i neravnomjerna raspodjela dohotka, dok su kamatne stope vrlo niske, a u tijeku su migracijske krize te jačaju političke napetosti.

Naveo je da se sporo izlazi iz krize u cijelom svijetu, a još polakše u EU. Umjesto inflacije, sad problem predstavljaju deflacija, kazao je. Iznoseći podatke o Hrvatskoj, Jurčić je rekao da je ona i dalje na stopi rasta oko nule, dok su sve ostale usporedive zemlje u plusu, dok je po visini nezaposlenosti Hrvatska treća 'odostraga u EU', rekao je.

No, istaknuo je, devizne rezerve su velike, javni dug stagnira te je situacija dosta dobra i može se poboljšati utjecajem vlade. 'Imamo sve objektivne uvjete da imamo dvostruko veću proizvodnju, a jedini faktor koji nam je do sad nedostajao je sposobna vlada', rekao je Jurčić, dodajući da je sadašnja vlada prva u koju ima povjerenje da može obaviti taj zadatak.