Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju će se zbog liberalizacije tržišta povećati konkurencija u svim djelatnostima na financijskom tržištu, rok za prilagodbu je kratak, a usporedo s tržišnom prilagodbom ići će i izmjena hrvatskih zakona, rekao je danas u Opatiji predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Petar Pierre Matek
Matek je, govoreći na znanstveno-stručnoj konferenciji 'Hrvatsko novčano tržište' na temu 'Izazovi i očekivanja u nebankovnom financijskom sektoru', iznio i kratak pregled svih segmenata koje Hanfa nadzire te naglasio kako je financijski sektor u EU zbog krize iz 2008. usred ciklusa intenzivnog reguliranja.
Ocijenio je da će, budući da će se usporedo odvijati tržišna prilagodba i izmjene hrvatskih zakona, biti puno posla te je pozvao sve da tomu ozbiljno pristupe, da prouče inozemna rješenja i daju svoje prijedloge.
Pristupanjem Hrvatske EU bit će sužene mogućnosti za individualna rješenja i lokalne posebnosti, rekao je Matek dodajući da će 'strani igrači' moći konkurirati putem podružnica i izravno
EU želi nametnuti nova pravila - jednake uvjete poslovanja, visoku razinu reguliranosti i velike zahtjeve prema društvima iz financijskog sektora kako bi se zaštitili korisnici i spriječilo ponavljanje krize iz 2008., istaknuo je.
Govoreći o izmjenama hrvatske zakonske regulative, Matek je naglasio da su do sada održani uvodni sastanci s predstavnicima industrija i da je sastavljen 'popis želja' za nove zakone.
U vezi s promjenama zakona o mirovinskim fondovima razmatraju se zasebno reguliranje dobrovoljnih i mirovinskih fondova, ograničenja ulaganja i drugo.
U području zakona o osiguranju i o obveznim osiguranjima u prometu promjene će se odnositi na to da se novi regulatorni okvir utemeljuje na načelima, a ne kao do sada na strogim pravilima, a jedan od izazova bit će i sloboda pružanja usluga društava članica EU.
S radom su počele i radne skupine za zakone o investicijskim i alternativnim investicijskim fondovima, a novi bi zakon o investicijskim fondovima olakšao prekograničnu prodaju fondova, kvalitetnije regulirao poslove depozitnih banaka, itd. EU je odlučila regulirati i alternativne investicijske fondove, koji su u Hrvatskoj već regulirani zakonom o investicijskim fondovima, rekao je Matek dodajući kako EU direktiva za alternativne fondove još nije popraćena provedbenim mjerama.
Napominje i kako donošenje novog zakona o leasingu nije obveza prema EU, ali zainteresirani smatraju da ga treba prilagoditi novim uvjetima, a na 'listi želja' je mogućnost davanja u zakup i najam nekretnina, jahta i drugoga, koji su vraćeni leasing društvima, kako bi ona od njih ostvarila neku korist, itd.
Započeti su, dodaje, i razgovori treba li zakonski regulirati i factoring društva, kojih je u Hrvatskoj 18 aktivnih, kao djelatnost.
Uz izlaganje o izazovima i očekivanjima u nebankovnom financijskom sektoru, drugi, završni dan 15. konferencije 'Hrvatsko novčano tržište' koju organizira Tržište novca Zagreb, raspravljalo se i o izlasku iz recesije kroz prizmu tržišta kapitala.
