Naglasivši kako je riječ o 'vrućim krumpirima koje nije dotaknula niti jedna stranka', Masterplan je predstavio Vladimir Ferdelji (Elektrokontakt), koji je, uz Gordanu Kovačević (Erisccon NT), Ljerku Puljić (Agrokor), Mariju Šolu (Karlovačka banka), Ivana Miličića (Končar energetski transformatori) i Ivana Matasića (HŽ Infrastruktura), jedan od njegovih autora.

Nezadovoljan gospodarskim programima vladajućih i Kukuriku opozicije, Ferdelji je kazao da to nisu gospodarski već politički programi, koji su pisani tako da ne uvrijede neku od skupina birača. 'HDZ niti nema gospodarski program, jer je na vlasti pa ga već provodi, a ne treba ga niti posebno komentirati kada svi vidimo rezultate. Kukuriku program tek je popis dobrih želja, no njihov nivo promjena nije dovoljan da nas izvuče iz krize', komentirao je Ferdelji. Kako bi građanima približili svoju knjigu recepata za izlazak iz krize, Masterplan će uoči izbora objaviti kao dodatak u dnevnim novinama. 

'Pozvat ćemo građane da svoj glas daju stranki koja će uvrstiti najveći dio Crominog programa', kaže Ferdelji. Ipak, na naše pitanje hoće li Croma eksplicitno podržati jednu političku opciju, odgovara negativno. Na pitanje zašto odmah građane ne savjetuju kome dati glas, s obzirom da su vodeće stranke već izašle s programima, Ferdelji kaže da će svim strankama još jednom pokazati Masterplan, pa se nadaju da bi mogli nadopuniti svoje programe. Čelnik Crome upozorava da 40 posto ljudi ne zna za koga će glasati, i očekuje da bi njihov program mogao biti prihvatljiv nezavisnim kandidatima koji će se tek pojaviti. 

A kako nas Cromini menadžeri misle izvući iz krize? Po njima je ključno da Hrvatska napustipogrešnu doktrinu koja je dovela do krize, prema kojoj Hrvatska može ostvariti visok rast temeljen na uslugama i potrošnji baziranoj na zaduživanju i prodaji imovine, a bez proizvodnje i industrije. U središtu ekonomske politike mora biti proizvodnja. Treba ukloniti monetarne škare, na način da se razlika između stope inflacije i tečaja nadoknadi poreskim olakšicama (porez na dobit). Zakon o HNB-u treba mijenjati jer centralna banka ne može biti samo odgovorna za tečaj, već za cijelo gospodarstvo, poručili su menadžeri. Traže i smanjenje regulatornih opterećenja bankama koje kreditiraju proizvodno poduzetništvo te postupno povećanje neoporezivog dijela dohotka radi povećanja standarda i potrošačke moći stanovništva. 'Neoporezivi dio dohotka treba podići na nivo na kojem, primjerice, četveročlana obitelj može zadovoljiti osnovne potrebe potrošačke košarice', objasnio je Ferdelji. Traže i destimulaciju uvoza svim legalnim sredstvima.

Kako bi se učinkovito upravljalo državnim poduzećima, u Cromi predlažu zakonsku zabranu licitiranja foteljama u državnim poduzećima. Privatizirati treba samo poduzeća koja imaju zdravu tržišnu konkurenciju. Rješenje nelikvidnosti vide u ujednačavanju prava i obveza poduzetništva i države u dužničko-vjerovničkim odnosima. Predlažu teritorijalni preustroj s pet regija, smanjenje parafiskalnih nameta (još uvijek ih je 254!) i smanjenje broja zaposlenih za 40.000 u državnoj administraciji do 2016. godine. Ovaj vrući krumpir Ferdelji misli da se može riješiti bez otpuštanja, da se ne ide đonom na radnike nego prirodnim odljevom zaposlenih u mirovinu. No ključno je da na ispražnjena mjesta ne treba zapošljavati nove ljude, odnosno treba popunjavati samo najnužnija mjesta, dok sve ostale poslove treba pokriti preraspodjelom.

Cromini menadžeri tvrde da bi, prihvati li ih vlast Masterplan, BDP uzletio do šest posto u 2016. godini, te da bi industrijska proizvodnja porasla do osam posto. Otvorilo bi se 60.000 radnih mjesta, i to tako što bi broj zaposlenih u javnom sektoru bio smanjen za 40.000, a broj proizvodnih radnih mjesta povećao bi se za 100.000.