Lovrinović smatra da su glavna prepreka za izlazak iz krize 300 ljudi koji duže od 20 godina upravljaju Hrvatskom. 'Imamo 300 do 400 ljudi koji se mijenjaju na vlasti, odlaze pa nakon četiri godine dolaze. To su ljudi koji su oblikovali trendove i utjecali na put kojim se Hrvatska kreće. To su političke elite, ali i ljudi iz sfere financija i poduzetništva', kazao je Lovrinčević, koji smatra da je nužno da ti ljudi konačno odu s vlasti.

Zalaže se za treći put i najavljuje osnivanje nove stranke. 'HDZ i SDP imaju jedva 50 posto, sad je vrijeme da ljudi pronađu treći put, znači, treba se pojaviti jedan novi 'klin', to su novi ljudi, oni će se uskoro obznaniti', kazao je Lovrinović, koji još uvijek ne želi otkriti tko će biti glavni protagonisti nove političke snage.

Kaže da će se novi savez baviti stvarnim problemima. 'To će biti ljudi koji imaju kompetencije i ne podliježu radikalizmu, ni lijevom ni desnom', ističe Lovrinović.

Kada je riječ o rješavanju problema dužnika u švicarskom franku, profesor smatra da se ti krediti moraju konvertirati u kune. 'Kredite treba konvertirati po početnom deviznom tečaju, negdje oko 4,5 kuna, a za razliku između 4,5 i 7,2 treba naći rješenje', kaže Lovrinčević, koji se zalaže za nagodbu između banaka i dužnika, upozoravajući pritom da je nakon konverzije važno jasno odrediti kako se formira kamatna stopa.

Ne vjeruje da Vlada može natjerati banke na optimalno rješenje. 'Vlada neće pritisnuti banke jer banke drže u šaci političke strukture. Ruka koja prima je uvijek ispod ruke koja daje', kaže Lovrinčević, koji ističe da porezni obveznici nikako ne bi smjeli podnijeti trošak konverzije.

Lovrinović se zalaže za radikalnu promjenu monetarne politike koja bi vodila deeuroizaciji, odnosno, postupnom jačanju kune i smanjivanju uloge valutne klauzule. 'Vujčić plaši građane, najlakše je reći ako se promijeni monetarna politika, država će propasti, a mi imamo reality show propadanja nacije i države sa sadašnjom monetarnom politikom', tvrdi Lovrinović.

Smatra da ne treba zabraniti valutnu klauzulu, ali drži da se ona treba koristiti samo za transakcije s inozemstvom. 'Zagovaram deeuroizaciju, mi smo zatočenici valutne klauzule, naš guverner je voditelj mjenjačnice', tvrdi Lovrinović. Zalaže se da monetarna politika na prvo mjesto stavi rješavanje problema nezaposlenosti te da tome podrede i kamatne stope i devizni tečaj. Kada je riječ o fiskalnoj politici, kaže da treba smanjiti rashode, ali ističe da pritom 'treba voditi računa da mi primarnog deficita gotovo nemamo'.

'Za kamate plaćamo 10 milijardi kuna godišnje, kada bi se kroz refinanciranje smanjio teret kamata, mi praktično skoro da ne bismo imali potrebu za zaduživanjem', tvrdi Lovrinović.

Komentirajući nastup HDZ-ovog savjetnika za gospodarski program, profesora Hansa-Wernera Sinna, Lovrinović je rekao da je samo potvrdio ono što skupina ekonomista govori već 15 godina. 'Trebamo se deeurizirati, hrvatska valuta čini samo 30 posto u transakcija u Hrvatskoj, a 70 posto je devizna komponenta, treba malo pomalo smanjivati udio deviza i afirmirati kunu', ponavlja Lovrinović.

Ne slaže se sa Sinnovom idejom o devalvaciji kune. 'To sada nije moguće, smatram da kunu treba postupno deprecirati kako ne bi došlo do negativnih efekata', zaključuje Lovrinović.

Osvrnuo se i na aferu u kojoj je s bivšim dekanom Dinkom Tipurićem optužen da je kao profesor izrađivao nepotrebne znanstvene studije. Rekao je da je istina da su radili projekte, ali da je sve transparentno te da je na to ponosan, ali nije htio otkriti koliko je za te projekte plaćen.

'Fakultet je zbog tog skandala pretrpio veliku štetu, a nakon toga su prihodi od takvih projekata minorizirani', rekao je Lovrinović iznoseći sumnju da iza toga stoje interesi konzultantskih lobija koji 'višestruko skuplje naplaćuju iste stvari'.