Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. lipnja 2010. do 31. svibnja 2011. iznosi 2.814 kuna, objavio je Državni zavod za statistiku. Zanimljivo je da je minimalna plaća ostala ista kao i u proteklih godinu dana, unatoč osjetnom padu BDP-a
Zakonom o minimalnoj plaći, koji je donesen prije dvije godine, propisana je da se minimalna plaća svake godine od 1. lipnja automatski usklađuje s rastom prosječnih plaća i stopom rasta društvenog proizvoda na temelju statističkih pokazatelja za razdoblje od siječnja do prosinca prethodne kalendarske godine.
Međutim, formula po kojoj se minimalna plaća treba automatski usklađivati u praksi se pokazala prilično rastezljivom. Tako je minimalna plaća po novom izračunu DZS-a ostala ista, unatoč smanjenju prosječnih plaća i padu BDP-a. Doduše, u zakonskoj formulaciji spominje se samo rast BDP-a pa se pravno-formalno može tumačiti da u slučaju pada BDP-a nema smanjenja plaće. Upravo tako je postupio DSZ te je minimalnu plaću ostavio nepromijenjenom.
Još u vrijeme donošenja Zakona bilo je upozorenja da metodologija određivanja minimalne plaće na temelju automatskog vezivanja uz statističke podatke iz prethodne godine nije najsretnije rješenje. Pogotovo u uvjetima promjene gospodarskih ciklusa. Prošle godine ta je formula već došla u pitanje budući da su se podaci iz 'rastuće' 2008. godine trebali primijenjeni u 'padajućoj' 2009. godini. Dosljednom primjenom metodologije tada je minimalna plaća trebala porasti za 9,7 posto na 3.013 kuna. Međutim, nakon protesta poslodavaca uzete su u obzir objektivne okolnosti pa je minimalac porastao samo 2,44 posto (2.747 na 2.814 kuna).
Ove godine situacija se ponavlja. Prema izvorima u HUP-u, ako bi se primijenila formula, minimalnu plaću trebalo bi spustiti na 2.644 kune. Ovoga puta je neprecizna odredba zakona, koja ne predviđa mogućnost pada BDP-a, poslužila kao izgovor za zamrzavanje prošlogodišnjeg iznosa.
U HUP-u kažu da zbog toga 'neće raditi dramu', ali traže da se ova tema ponovno stavi na raspravu budući su se u dvije godine primjene pokazale sve manjkavosti zakona. Poslodavci smatraju da bi bilo bolje da se minimalne plaće dogovaraju na razini sektora kroz pregovore socijalnih partnera nego na nacionalnoj razini. Također, predlažu da država osigura da minimalna plaća bude neoporeziva. Takvo rješenje ima većina europskih zemalja u svojim nacionalnim zakonodavstvima i ono omogućava prilagođavanje aktualnim gospodarskim uvjetima.
S druge stane, glavni argument sindikata u prilog zadržavanju postojeće razine minimalne plaće je činjenica da iznos od 2.814 kuna ne osigurava pristojan život hrvatskom radniku i obitelji. Da je to tako, potvrdio je i američki State Department u svom izvješću o radnim pravima u Hrvatskoj.
