Povodom nekih navoda prenesenih u medijima o planiranoj visini deficita i njegovog mogućeg rezanja na račun visine plaća zaposlenika u javnom sektoru nakon rebalansa, iz Ministarstva financija u petak radi pravovaljanog informiranja javnosti navode da je deficit državnog proračuna nakon rebalansa ostao na planiranoj razini od 2,7 posto BDP-a.

Međutim, kako ističu, rezultati financijskog poslovanja lokalne i regionalne države, izvanproračunskih korisnika i ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države (prema metodologiji ESA 2010) bolje su od planiranih, pa će iz toga razloga deficit opće države u 2022. iznositi 1,5 posto BDP-a.

Pojašnjavaju da se opća država sastoji od središnje države, lokalne i regionalne države i fondova socijalne sigurnosti, pri čemu Ministarstvo financija upravlja državnim proračunom i nema kontrolu nad proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

"Ističemo kako Vlada vodi konstruktivne pregovore sa sindikatima javnih i državnih službenika u duhu socijalnog partnerstva i vjeruje u postizanje dogovora", navodi se u reakciji Ministarstva financija.

Podsjetimo, na pregovorima u utorak Vlada je korigirala svoju ponudu sindikatima tako da sada predlaže povećanja osnovice za plaće četiri posto od 1. listopada i dva posto od 1. siječnja iduće godine, no sindikati javnih službi kažu da je to njima i dalje neprihvatljivo.

Prethodna ponuda koju su sindikati odbili bila je povećanje od dva posto od 1. travnja 2023.

"Korigirali smo ponudu tako da smo ovih dodatnih dva posto pomaknuli na 1. siječanj 2023. Osnovica je već povećana u svibnju za četiri posto, a zajedno s ovim predloženim povećanjima, ukupno povećanje iznosi deset posto", rekao je u utorak nakon pregovora ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Dodao je da je ponuđeno i povećanje božićnice za 2022. sa sadašnjih 1.500 na 1.750 kuna, te povećanje regresa i božićnice u 2023. za dodatnih 250 kuna.