Suosnivač Premifaba Igor Podravac rekao je da je to hrvatska tvrtka s 19 zaposlenih koja od opasnog otpada može napraviti novi proizvod, odnosno novo otapalo koje se vraća u proces proizvodnje. Kazao je da tvrtka ima niz certifikata te posluje na domaćem i susjednim tržištima. Bavi se regeneracijom opasnog otpada, a obavlja i gotovo stopostotnu reciklažu.

Podravac kaže da Premifab velikim dijelom pokriva hrvatsko tržište, najviše farmaceutsku i automobilsku industriju i proizvodnju ambalaže za prehranu, dok je u regiji povećala izvoz na 35 posto ukupnog prihoda. Surađuje s automobilskom industrijom iz Srbije i Slovenije, kao i slovenskom farmaceutskom industrijom, a radi i sa nekoliko firmi iz Italije i Bosne i Hercegovine. Tvrtka u cijelosti CO2 neutralna i nema nikakve štetne emisije, rekao je Podravac.

Za ministra gospodarstva i održivog razvoja Ćorića Premifab je dobar pokazatelj priče o kružnom gospodarstvu kakvo u Hrvatskoj trebamo, posebice u kontekstu prerade opasnog otpada, ali i svih drugih tipova otpada. Pojasnio je da otpadna otapala koja dolaze iz raznih tvrtki u Premifab, oko 1.600 tona na godinu, Premifab prerađuje tako da se 95 posto materijala koji uđe u tu tvrtku vraća pošiljateljima u obliku sirovine, odnosno otapala koje se može ponovno koristiti.

"Na ovaj način Premifab u sustavu gospodarenja otpadom u Hrvatskoj sudjeluje na najbolji mogući način", kazao je Ćorić, dodavši da je tvrtka nastala uz veliku pomoć Hamag-Bicroa i HBOR-a.

Najavio je da će sljedeća Premifabova investicija vrijedna 80 milijuna kuna biti u novi pogon u Ivanić Gradu koji će biti nekoliko puta većeg kapaciteta i dobrim dijelom zadovoljiti potrebe hrvatske industrije s obzirom da je Premifab trenutno jedina tvrtka u Hrvatskoj koja regenerira otpadna otapala. Tvrtka, prema Ćorićevim riječima na hrvatsku ekonomiju i vanjskotrgovinsku bilancu povoljno utječe i tako što smanjuje uvoz otpadnih otapala. Što se tiče poticaja za električna vozila, Ćorić je izvijestio kako se razmišlja da se ove godine podigne ukupan iznos za subvencije. Naveo je i da ljudi počinju razmišljati o prelasku na obnovljive izvore energije tek kada gorivo poskupi.

Žao mu je što prelazak na kružno gospodarstvo, odnosno na obnovljive izvore energije nije bio dinamičniji u godinama koje su omogućavale da se to odradi bez značajnijih šokova. Međutim, uvjeren je da će kriza na tržištu energenata dugoročno zacementirati smjer prema zelenim energijama u Hrvatskoj i drugdje u EU-u. Vjeruje da će sljedeće godine donijeti pojačane subvencije i pojačane programe kako  u ugradnji obnovljivih izvora energije u industrijsku proizvodnji, tako i kod privatnih korisnika.