Jednim od rizičnijih ulaganja na tržištu smatra se igra s kupnjom i prodajom dionica. Tu nije bilo velikih oscilacija, ako procjenjujemo situaciju po kretanju CROBEX-a.

Počeo je godinu s vrijednošću od 1.764 bodova, a ovih mu se dana vrijednost kreće oko 1.700 bodova. Pad je to koji na godišnjoj razini ne znači mnogo, ali bi zbog rušenja kreditnog rejtinga trend mogao biti i gori.

Iako su ulagači na većini dionica ove godine pretrpjeli gubitak, na nekim od sastavnica CROBEX-a dalo se ove godine i dobro zaraditi. Pravu eksploziju doživjele su dionice Vidakuta i Leda, a solidan rast zabilježila je dionica Podravke.

Prvih par dana 2012. Ledo se mogao kupiti za 5.000 kuna po dionici, a danas vrijedi 7.600 kuna. Prava kocka bila je ulagati u Viadukt, ali za bolje poznavatelje građevinskog sektora povjerenje u tu kompaniju nije trebalo izgubiti. Za 109 kuna po dionici s malim ulogom od 10.000 kuna mogli ste kupiti gotovo 92 dionice ove kompanije, a danas biste imali u rukama vrijednost 28.532 kune, što znači zaradu od 285 posto. Respektabilno!

Nešto sigurnija ulaganja u investicijske fondove. I tu je trebalo imati sreće jer su neki fondovi bilježili prinose od 15,5 posto, dok su neki bili u minusima.

Ulagači u dioničke fondove najbolje su prošli ako su izabrali one koncentrirane na jugoistočnu Europu jer su pojedini imali prinose veće od 10 posto.

Obveznički i novčani fondovi imali su male prinose, ali to je posljedica njihovog tipa ulaganja. Obveznički su imali prinos od oko šest posto, a novčani svega dva do tri posto.

Obvezni mirovinski fondovi 2012. godinu obilježili su visokim prinosima. Bila je ovo dobra godina za naše mirovine. Povećane su za osam do 14 posto, ali prijetnju predstavlja činjenica da je kreditni rejting pao u 'junk' status, što će staviti pritisak na obveznice, kojima su mirovinski fondovi krcati. Čak 60 i više posto plasirali su u obveznice kojima je vrijednost prvog dana nakon objave vijesti pala za pet posto.

Za malog privatnog ulagača dobra su prilika štedionice i dobrovoljni mirovinski fondovi. Dobrovoljni fondovi imali su prinose od devet do 17 posto. To znači da se na 10.000 kuna moglo zaraditi do 1.700 kuna. Tom iznosu treba pribrojiti i 750 kuna poticaja od države i dolazimo do rasta ulaganja od 24,5 posto, što znači da bi se u četiri takve godine udvostručio iznos ulaganja, bez velikih rizika.

Stambene štedionice također su bile dobar oblik štednje jer su kamate pristojne, a također se ulaganje povećava uz pomoć državnih poticajnih sredstava, ali je država, nažalost, u idućoj godini odlučila smanjiti poticaje za jednu trećinu, pa štednja za mirovinu postaje isplativija od štednje za stan.

Uz prilike na tržištu kapitala, štednja u banci s tri do 3,7 posto kamate nije naročito zanimljiva, ako bi se promatrala jedna godina, ali je najsigurniji i najjednostavniji oblik oplođivanja novca.

Zlato je u posljednjim godinama bilo vrlo lukrativno, ali ove je godine stagniralo. Cijena se popela jedva za nekoliko postotaka i trenutno se njime trguje za 1.671 dolar po unci. Bolje se dalo zaraditi na srebru, čija je vrijednost skočila za 10 posto u godinu dana.

Ni nafta nije bilježila veliki rast. Terminski ugovori za veljaču pokazuju rast cijene od 8,2 posto na svjetskim tržištima kapitala, ali nema velikih oscilacija, što pokazuje i cijena goriva na crpkama.

Oni koji spekuliraju na robnim burzama dobro su zaradili na ulaganju u žitarice. Cijena žita ponovno skače, i to za 17 posto u zadnjoj godini, a cijena kukuruza narasla je za čak 25 posto