Mandatar nove Vlade Tihomir Orešković ima ideju kako će smanjiti javni dug i ubrzati privatizaciju uz pomoć obveznih mirovinskih fondova koji upravljaju mirovinskom štednjom u drugom stupu, piše Večernji list, pozivajući se na neslužbene izvore. Javni dug je pitanje svih pitanja za novog mandata, zbog čega smo upitali ekonomskog analitičara Željka Lovrinčevića što misli o ideji zamjene obveznica za dionice
Model se navodno bazira na takozvanom swapu, tj. zamjeni državnih obveznica za drugu državnu imovinu, uglavnom dionice državnih tvrtki.
Nejasno je tko je predložio takvu ideju, no ekonomski analitičar Željko Lovrinčević misli da je ona potekla od mirovinskih fondova. 'Ideja o swapu i ulaganju u investicijske projekte dolazi od mirovinskih fondova. Oni žele promijeniti strukturu svoje bilance i smanjiti izloženost državnim obveznicama jer imaju preko 70 posto imovine u državnim obveznicama, a to nema nijedna zemlja', rekao je Lovrinčević za tportal.
Napominje kako mirovinska reforma ne može uspjeti ako ne zadovoljava dva osnovna preduvjeta: održivu demografiju, tj. da se omjer umirovljenika i broja aktivno zaposlenih ne pogoršava, te uspješno gospodarstvo.
'Ta dva čimbenika u Hrvatskoj su problem. Hrvatska se mora strateški odrediti: ako želi brzo uvođenje eura, mora hitno smanjiti razinu javnog duga, bilo privatizacijama, bilo swapovima. To ima i negativne učinke na tržište kapitala, ali ima smisla ako želite brzo uvesti euro i smanjiti veliku premiju rizika na kunu', rekao je.
Održavati sadašnje stanje mirovinskog sustava bez uvođenja eura nije razumno jer visoke kamate pojedu sve uštede u proračunu, smatra Lovrinčević.
'Postoji puno prostora za poboljšanje mirovinskog sustava. Fondovi mogu biti troškovno učinkovitiji, može se i jačati konkurencija među njima. Može se jačati i utjecaj članova fonda na odlučivanje fondova. U inozemstvu se recimo svakih pet godina raspisuje licenca za upravljanje fondovima, javljaju se ponuditelji koji nude manje troškove upravljanja i drugačiju strukturu fondova', dodaje.
Lovrinčević podsjeća kako su se stvari radikalno promijenile od osnutka mirovinskih fondova do danas: demografija se urušila, nitko nije očekivao da će mirovinci u portfelju imati 70 posto državnih obveznica i razine javnog duga su daleko veće. Hrvatska je k tome izgubila investicijski rejting, zbog čega je o mirovinskom sustavu potrebno aktivno razgovarati, uz uvažavanje argumenta.
'Postoje argumenti za održavanje postojećeg stanja, ali isto tako postoje dovoljno jaki argumenti za promjene. Situacija uopće nije tako benigna i jednostavna', rekao je.
Zaključuje kako politika, ako ne može napraviti rezove na rashodovnoj strani proračuna, razmišlja o novcu koji se slijeva u drugi mirovinski stup. Konačno otvara i pitanje raspolaganja novcem u drugom stupu:
'Ako na svojem računu imate 100.000 kuna, zašto vam se ne bi ponudila opcija da povučete dio novca uz diskont. Moglo bi se primjerice propisati da se maksimalno može povući 50.000 kuna uz diskont. Tako bi i građani počeli percipirati novac u drugom stupu kao svoj novac', zaključio je.
