Francuzi žestoko prosvjeduju protiv mirovinske reforme predsjednika Emmanuela Macrona, ali njihova vlada nije jedina s planom povećanja dobi za odlazak u mirovinu. Budući da radnici žive mnogo dulje od prethodnih generacija, broj korisnika starosnih mirovina posljednjih desetljeća je u stalnom porastu diljem EU-a. Većina zemalja članica potrošila je više novca na mirovine 2020. nego ikad prije
Neke su zemlje izradile agresivne planove za odgodu umirovljenja radnika: od mladih građana Danske očekuje se da rade dok ne navrše 74 godine. Građani koji se trenutačno uključuju na tržište rada u Estoniji i Italiji odmah su iza njih.
Prema podacima Eurostata, u posljednjih 50 godina smanjile su se razlike među zemljama EU-a u dobi u kojoj građani napuštaju tržište rada. Godine 1970. muškarci su u prosjeku odlazili u mirovinu sa 65,5 godina. U 2020. ta se granica spustila na 63,1 godinu. Za žene nema zbirnih podataka.
vezane vijesti
U Hrvatskoj muškarci odlaze u mirovinu sa 61,1 godinu, a žene s 58 godina. Kod susjeda Slovenaca muškarci se u prosjeku umirove sa 61,5, a žene sa 60,5 godina. U Njemačkoj prosječna dob za odlazak u mirovinu iznosi 63,2 godine za oba spola.
I dok današnji radnici odlaze u mirovinu nekoliko godina ranije nego njihovi roditelji, s druge strane njihov očekivani životni vijek je osjetno duži. Za žene koje su 1970. godine napustile tržište rada u EU očekivalo se da će u prosjeku živjeti 16,5 godina nakon odlaska u mirovinu. U 2020. očekivalo se da će živjeti 24 godine nakon što prestanu raditi. Muškarci bilježe sličan trend: od 12,3 godine 1970. do 19,4 godine 2020.
U Hrvatskoj se 2000. očekivalo da će nakon umirovljenja muškarci živjeti 17,8 godina dok je 2020. to povećano na 18,6 godina. Kod žena je ta brojka s 24,9 skočila na 25,7 godina.
Kao rezultat toga, broj korisnika starosnih mirovina u stalnom je porastu diljem EU-a, dosegnuvši gotovo 97 milijuna u 2020. godini. Samo tri zemlje zabilježile su pad broja umirovljenika od 2006. godine - Italija, Bugarska i Latvija. Najveći rast imali su Cipar - 94 posto, Luksemburg - 90 posto i Irska - 68 posto. Hrvatska se s rastom od 28 posto nalazi na sredini ljestvice sa Španjolskom i Slovenijom.
Sve navedeno vodilo je do toga da je većina zemalja EU-a u odnosu na veličinu svog gospodarstva potrošila više novca na mirovine 2020. nego ikad prije. Rashodi za mirovine, gledani kao postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP), najviši su u Grčkoj - 14,5 posto, Italiji - 14,1 posto i Francuskoj - 13 posto. U Hrvatskoj su od 2008. troškovi mirovina porasli s 5,5 posto na 7,8 posto BDP-a u 2020. godini.
