Pravila vezana uz korištenje godišnjeg odmora utvrđena su Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i internim aktima poslodavca. Pritom treba naglasiti da su Zakonom o radu propisani minimalni zahtjevi koje poslodavac mora ispuniti, a ostalim navedenim aktima uređuju se dodatna prava.

Stjecanje prava

Godišnji odmor je vaše pravo, ali i obveza. To znači da ga se ne možete odreći u zamjenu za naknadu ili neko drugo pravo.

Godišnji odmor stječete nakon šest mjeseci neprekidnog rada, odnosno radnog odnosa. Ako ste između dva radna odnosa imali prekid duži od osam dana, da biste stekli pravo na godišnji odmor, morate navršiti staž od šest mjeseci bez obzira koliko staža ste imali prije prekida.

Trajanje godišnjeg odmora

Za svaku kalendarsku godinu imate pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna. Ako ste maloljetni ili radite na poslovima na kojima ste izloženi štetnim utjecajima na zdravlje, imate pravo na dodatnih tjedan dana.

S obzirom na to da poslodavac može radni tjedan rasporediti na pet ili šest radnih dana, minimalni broj dana godišnjeg može biti 20 ili 24 dana.

Naravno, možete dobiti i više dana ako je tako uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu. U tom slučaju, na zakonski minimum dodaje se broj dana koji su unaprijed određeni prema određenim kriterijima, poput godina staža, složenosti poslova, broja djece i sl.

Pritom treba naglasiti da se u godišnji odmor ne smiju uračunavati blagdani i neradni dani.

Kako izračunati razmjerni dio?

U posebnim slučajevima, primjerice ako ste se zaposlili u drugom dijelu godine ili ako vam radni odnos prestaje prije 1. srpnja, nemate pravo na puni, već na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Razmjerni dio izračunava se tako da se odredi jedna dvanaestina od punog godišnjeg odmora na koji biste imali pravo za tu godinu i taj iznos pomnoži s brojem mjeseci trajanja radnog odnosa u kalendarskoj godini za koju se izračunava dužina razmjernog dijela.

Primjerice, ako ste se zaposlili 1. listopada, a puni godišnji odmor iznosi 24 dana, u toj godini stječete pravo na šest dana godišnjeg odmora. Ili npr., ako vam govor o radu istječe 1. svibnja, a puni godišnji odmor iznosi 24 dana, imate pravo na osam dana godišnjeg odmora.

Raspored godišnjeg odmora

Prema zakonu, poslodavac je dužan donijeti raspored godišnjeg odmora najkasnije do 30. lipnja za tekuću godinu. Prilikom utvrđivanja rasporeda poslodavac vodi računa o organizaciji rada i prijedlozima zaposlenika. Pritom treba naglasiti da poslodavac ne mora prihvatiti prijedloge radnika ako ih ne može uskladiti s potrebama organizacije rada.

Radnici moraju biti obaviješteni o rasporedu najmanje 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Godišnji odmor obično se koristi u više navrata tijekom godine. U tom slučaju morate iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako s poslodavcem ne postignete drugačiji dogovor.

Jedan dan godišnjeg odmora možete koristiti kad to želite, uz obvezu da o tome obavijeste poslodavca najmanje tri dana prije korištenja.

Prenošenje u iduću godinu

Ako tijekom godine niste iskoristili cijeli godišnji odmor, preostali neiskorišteni dio morate iskoristiti do 30. lipnja naredne godine. Pritom treba naglasiti da ne možete prenositi godišnji odmor ako vam je poslodavac omogućio njegovo korištenje tijekom godine.

U slučaju da vam je godišnji odmor prekinut ili ga niste iskoristili zbog bolesti ili korištenja prava na porodiljni dopust, imate ga pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Naknada plaće

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora imate pravo na naknadu plaće i to najmanje u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.

U slučaju da niste radili sve vrijeme ta tri mjeseca prije odlaska na godišnji odmor (npr. bili ste na bolovanju), prosjek se računa za tri mjeseca u kojima ste primali cjelovitu plaću.

Niste iskoristili godišnji, a ostali ste bez posla?

Može se dogoditi da vam istekne ugovor o radu, a niste iskoristili godišnji odmor. U tom slučaju poslodavac vam ne treba produžiti ugovor, ali imate pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor u punom iznosu vaše prosječne mjesečne plaće ostvarene tijekom posljednja tri mjeseca rada ako je do prekida radnog odnosa došlo poslije 1. srpnja.

Kada do raskida radnog odnosa dođe prije 1. srpnja, za tekuću godinu računa se razmjerni broj dana godišnjeg odmora, tj. za svaki odrađeni mjesec imate pravo na po dvanaestinu od ukupnog broja dana godišnjeg odmora.

Na naknadu imate pravo i u drugim slučajevima prekida radnog odnosa: kod sporazumnog otkaza, poslovno i osobno uvjetovanog otkaza, izvanrednog i redovnog otkaza.

Naknada se oporezuje na isti način kao plaća. Znači da se obračunavaju svi propisani doprinosi te porez i prirez. Zato se prosjek plaće potreban za izračun naknade utvrđuje u bruto iznosu.

Plaćeni dopust

Tijekom kalendarske godine imate pravo na slobodne dane uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji.

Prema zakonu, za navedene potrebe možete koristiti slobodne dane u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Pravo na plaćeni dopust imate i za vrijeme utrošeno za obrazovanje ili stručno osposobljavanje i usavršavanje pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

Također, plaćeni dopust možete ostvariti po osnovi darivanja krvi. Kao darivatelj imate pravo na jedan plaćeni slobodan dan koji možete koristiti na dan darivanja.