Čak četiri petine svjetske radne snage od 3,3 milijarde ljudi pod nekakvim je utjecajem pandemije koronavirusa, procjenjuje Međunarodna organizacija rada (ILO, International Labour Organization), a visoka brojka samo je jedna od zabrinjavajućih ekonomskih posljedica širenja zaraze koje ovih dana sve više dolaze do izražaja. ILO objašnjava da su mjere 'potpunog ili djelomičnog zatvaranja do sada utjecale na 2,7 milijardi radnika', kojima je ili smanjeno radno vrijeme ili su stavljeni na čekanje ili su im uručeni otkazi.

U nedostatku drugih podataka ILO se u ovom trenutku služi brojem radnih sati koji pokazuje i utjecaj privremenog skraćivanja radnog vremena, ali i otkaza, čime se dobiva 'bolja slika o trenutnoj ozbiljnoj situaciji na tržištu rada'. Primjenom tog pristupa međunarodna organizacija sa sjedištem u Ženevi procjenjuje da će u drugom tromjesečju broj radnih sati globalno biti smanjen za 6,7 posto, što preračunato znači gubitak 195 milijuna radnih mjesta. Konačan broj za 2020. ovisit će 'o razvoju pandemije i mjerama koje će se poduzimati za ublažavanje njenih posljedica', napominju u toj organizaciji.

Guy Ryder, glavni tajnik ILO-a, kazao je da se 'radnici i tvrtke nalaze pred katastrofom, kako u razvijenim tako i u nerazvijenim ekonomijama', prenosi BBC. 'Moramo reagirati brzo, odlučno i zajedno. Prave, hitne mjere mogle bi značiti razliku između preživljavanja i propasti', dodao je Ryder.

ILO procjenjuje da se 1,25 milijardi radnika, odnosno 38 posto globalne radne snage, nalazi u sektorima kojima sada prijeti ozbiljan pad aktivnosti: maloprodaji, ugostiteljstvu, hotelijerstvu i proizvodnji. Nešto manji rizik za smanjenje broja radnih mjesta postoji u transportu i građevini te u financijskoj i industriji zabave, a najmanji rizik je u sektorima zdravstva, obrazovanja te u poljoprivredi. Međunarodna organizacija rada proglasila je pandemiju 'najozbiljnijom krizom još od Drugog svjetskog rata'.

Rani pregled posljedica ekonomske krize izazvane širenjem virusa dao je i Međunarodni monetarni fond (MMF). Na svojim internetskim stranicama MMF navodi da je 'pandemija gurnula svijet u recesiju' i da će izazvati gore posljedice od onih koje je izazvala globalna financijska kriza iz 2008. 'Ekonomske štete rastu u svim državama, prateći oštar skok novih zaraza i mjera za njihovo obuzdavanje', napominju u fondu.

Tamo su se osvrnuli na neke recentno objavljene podatke kao konkretnije pokazatelje krize koja prijeti globalnoj ekonomiji. Među njima su iznimno snažan skok broja nezaposlenih u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i 20-postotno smanjenje potrošnje električne energije u Italiji nakon što je tamošnja vlast ograničila kretanje. Fond je podsjetio i na podatke koje je prije nekoliko dana objavio Google o promjenama u dnevnim rutinama ljudi, odnosno smanjenju broja građana koji borave na javnim mjestima, a istaknuli su i podatke koji ukazuju na početak postepenog oporavka u Kini. U državi iz koje je krenula pandemija i koja je među prvima uvela stroge mjere za njeno suzbijanje ovih dana te se mjere oprezno ublažavaju kako bi se život s vremenom, ako ne dođe do ponovnog buktanja zaraze, vratio u normalu.

Tako su, nakon što je u siječnju i veljači snažno smanjena ekonomska aktivnost u Kini, satelitske snimke pokazale pad koncentracije dušikovih oksida u lokalnoj atmosferi. Koncentracija dušikovih spojeva u zraku često se uzima kao mjerilo zagađenja, a može poslužiti i kao jedan od pokazatelja industrijske aktivnosti i transporta jer ti spojevi nastaju kao nusproizvod u sagorijevanju fosilnih goriva. Satelitske snimke Europske svemirske agencije pokazuju da je tijekom ožujka došlo do blagog rasta koncentracije dušikovih spojeva u atmosferi iznad Kine.

Mada ograničen, oporavak u Kini ohrabruje, napominju u MMF-u i dodaju da to pokazuje da se zabranom kretanja i drugim mjerama može suzbiti epidemija i time uhodati put za oporavak ekonomije. 'No postoji velika neizvjesnost oko budućeg smjera pandemije i njene ponovne pojave te širenja u Kini i drugim državama', upozoravaju u fondu.

Nekoliko dana ranije MMF je objavio da je neizvjesnost vezana uz aktualnu pandemiju veća nego u bilo kakvoj sličnoj pandemiji u prošlosti. Od sredine devedesetih fond kvartalno izračunava tzv. indeks globalne neizvjesnosti temeljem analiza pojedinih država koje izrađuje tvrtka Economist Intelligence Unit. Taj indeks može investitorima i ekonomistima pomoći u izradi njihovih procjena i prognoza budućih kretanja.

Sadašnja vrijednost indeksa daleko je najviša još od početka sedamdesetih godina, dokle retroaktivno dopiru brojke, i dvostruko je veća nego tijekom naftne krize krajem sedamdesetih. Vrijednost indeksa je i za otprilike 50 posto veća od njegove dosad rekordne vrijednosti zabilježene krajem 2012., kad se svjetska ekonomija nalazila u neizvjesnosti oko sudbine eura, upitne nakon što je kriza u Grčkoj zaljuljala stabilnost zajedničke valute.

Izdvojeni izračun pokazuje i da je neizvjesnost u sadašnjoj epidemiji višestruko veća nego što je to bila u bilo kojoj od epidemija u protekla dva desetljeća, bilo da se radilo o tzv. svinjskoj, bilo ptičjoj gripi, eboli ili bolestima izazvanim koronavirusima, poput SARS-a i MERS-a. Mjerena tim indeksom, globalna neizvjesnost je tri puta veća od dosadašnje rekordne razine zabilježene zbog prijetnje epidemije SARS-om prije gotovo dva desetljeća. U MMF-u podsjećaju da je 'visoka neizvjesnost povijesno povezana s razdobljima nižeg rasta i strožih financijskih uvjeta'.

Spomenute brojke i pokazatelji podsjetnik su da će se pravi efekti pandemije na svjetsku ekonomiju tek početi pokazivati idućih tjedana. Jednako tako, podsjetnik su i da je ovo zaraza za čiji će oporavak globalnom gospodarstvu trebati poprilična doza lijekova. Kako pravih, tako i ekonomskih.