Najveća njemačka banka Deutsche Bank objavila je ovih dana analizu kvalitete života u velikim gradovima diljem svijeta i iako se općeniti zaključci u konačnici vraćaju na nekolicinu već poznatih imena, analiza je pokazala neke vrlo interesantne pojedinosti koje nisu uvijek vidljive na prvi pogled. Povod za analizu leži u činjenici da Deutsche Bank ima šestotinjak ureda diljem svijeta te joj takva istraživanja daju dodatni uvid u troškove i način života kako njenih zaposlenika, tako i klijenata.

Analiza se zasniva na osam parametara u koje su uključeni i oni popularni, povezani s cijenama i zaradama, ali i drugi kriteriji, poput sigurnosti, kvalitete prometa, klime i zagađenja. U konačnici, nakon što se u obzir uzmu svi kriteriji, rezultati su u skladu sa sličnim drugim istraživanjima i analizama koje se redovito provode. Na vrhu liste, među deset najbolje pozicioniranih gradova, dominiraju Europa i Oceanija.

Najviši indeks kvalitete života tako, po ovoj analizi, ima švicarski Zürich. Slijede ga novozelandski Wellington i danski Kopenhagen. Društvo na vrhu još im rade Edinburgh u Škotskoj te glavni grad Austrije, Beč. Najugodniji američki grad za život jest Boston na osmom mjestu, a na idućoj poziciji slijedi San Francisco i to su jedini američki gradovi među deset najboljih.

Njemački grad s najvišom kvalitetom života je Frankfurt na 13. poziciji, slijede ga Tokio na 14. te glavni grad Češke, Prag, na 15. mjestu. Na začelju liste, među 56 gradova koji su uzeti u obzir, najgore stoji nigerijski Lagos, a tek nešto bolji su Peking, Manila, Dhaka i Jakarta.

Ostatak liste otkriva neke kuriozitete: život u Varšavi (30. mjesto) za nijansu je kvalitetniji od života u New Yorku (31. mjesto); gotovo da je svejedno živite li u Ateni (34.), Milanu (35.) ili Parizu (36.) jer ta tri grada po općenitoj kvaliteti života također dijele nijanse, a slično je i s Rimom (40.), Londonom (41.), Moskvom (42.) i irskim glavnim gradom Dublinom (43.). Ako je popularna destinacija hrvatskih iseljenika ovako loše pozicionirana, možda to nešto govori i o kvaliteti života u našim gradovima, od kojih se, nažalost, nijedan ne nalazi na listi.

Podrobniji pogled na pokazatelje čije su vrijednosti uzete u obzir pri izračunu općenitog indeksa kvalitete života pokazuje zanimljive detalje. Iako na samom vrhu po kvaliteti života, Zürich se nalazi na samom dnu po redovnim troškovima života, odnosno najskuplji je grad među promatranima. Skupoća dijelom objašnjava i to zašto se Dublin nalazi tako nisko na ljestvici kvalitete jer je on po cijenama odmah uz bok Zürichu, a društvo im rade još tradicionalno skupi Oslo i New York. U drugoj krajnosti, najjeftiniji su veliki indijski gradovi: Bangalore, Delhi, Mumbai te egipatski Kairo.

No Zürichu u korist ide to što se ondje i vrlo dobro zarađuje. Po tzv. paritetu kupovne moći, koji uzima u obzir cijene roba i usluga te zarade, Zürich se nalazi na drugom mjestu, odmah iza San Francisca. Drugim riječima, u tim se gradovima skupo živi, ali se i odlično zarađuje. U vrhu te liste društvo im rade još Chicago, Dubai i Melbourne kao gradovi s najboljim omjerom zarade i cijena.

Da sama činjenica niskih cijena ne mora biti jamac bezbrižnog života, pokazuje i dno liste pariteta kupovne moći, na kojem se nalaze Lagos, Kairo, Jakarta, Manila i brazilski Rio de Janeiro. Unatoč tome što su u tim gradovima cijene niže u usporedbi s drugim svjetskim metropolama, zarade su također nedovoljne da bi se kvalitetno živjelo.

Treći pokazatelj vezan uz cijene o kojem se vodilo računa u analizi omjer je cijena nekretnina i prosječnih dohodaka. Drugim riječima, koliko si je lako uz prosječnu plaću priuštiti stan ili kuću. Najbolje u tom poretku stoji glavni grad Saudijske Arabije, Rijad. Na drugoj poziciji je južnoafrički Johannesburg, slijede Dubai, Chicago i Wellington. Dno liste obilježili su kineski gradovi.

Na posljednjoj poziciji nalazi se Peking, u kojem je najteže kupiti stan uz prosječnu zaradu. Na tek jednoj poziciji više je Hong Kong, čije su cijene nekretnina već legendarne, a za nijansu je bolji Šangaj, nakon kojeg dolazi indijski Mumbai.

Cijene i troškovi ipak nisu jedina stvar koja određuje kvalitetu života. Analitičari Deutsche Banka uzeli su u obzir i indeks sigurnosti, a on je prema njihovom izračunu najviši u Dubaiju. Nakon njega, kao gradovi s vrlo sigurnim životom slijede Tokio, Zürich, Hong Kong i Helsinki. Najopasnije je, pokazuje analiza, živjeti na jugu Afrike i u Brazilu.

Na samom dnu liste na 56. mjestu nalazi se Johannesburg, na jednoj poziciji više smjestio se Rio de Janeiro, slijede Sao Paolo (54. mjesto) i Cape Town (53.). U društvo ovih gradova ulaze i Mexico City te malezijska metropola Kuala Lumpur.

Uz sigurnost, važno je zdravstvo i tu opet neugodno iznenađuje Dublin na posljednjem mjestu liste kao grad s najgorim zdravstvom među promatranima. Jednako loše, ali ipak za nijansu bolje je zdravstvo u Kairu, Rio de Janeiru, Dhaki u Bangladešu te Lagosu u Nigeriji.

Ako se već mora, najbolje se razboljeti u Seulu u Južnoj Koreji jer se nalazi na prvom mjestu liste po kvaliteti zdravstva među velikim svjetskim gradovima. Sličnu visokokvalitetnu brigu svojim stanovnicima pružit će Tokio, Edinburgh, Beč i Bruxelles.

Život u velikom gradu ne može proći bez poslovičnog prometa, a prema kratkoći putovanja do posla i škole, ako je suditi prema analizi Deutsche Banka, najbolji je Beč. Brzo se do posla putuje i u gradovima već spomenutim po nekim drugim pokazateljima: Edinburghu, Kopenhagenu, Wellingtonu, ali i u Frankfurtu i Amsterdamu.

S time u vezi, na suprotnoj strani ne iznenađuje informacija da se najveći dio života odvaja za gunđanje u prometu u Lagosu, Dhaki, Mumbaiju te Delhiju.

Okoliš je također vrlo važan i prema indeksu zagađenosti najbolje u svijetu stoji finski glavni grad Helsinki, a zrak i ulice su čisti još i u Wellingtonu, Stockholmu te opet u Beču. Na začelju liste, zagađenost najviše muči Kairo, Dhaku i filipinsku metropolu Manilu.

Analitičari su u svoj izračun uključili i općenitu klimu koja vlada u gradovima, a prema njihovoj procjeni, najbolju klimu za život među promatranih 56 gradova ima najveći novozelandski grad Auckland. Na drugom mjestu nalazi se brazilski Sao Paolo, kojem je to, nažalost, jedina ocjena po kojoj se nalazi u vrhu, a klima je još odlična u Lisabonu, Buenos Airesu i Cape Townu. Najgore, po tom pokazatelju, prolaze pustinjski gradovi Rijad i Dubai, a gotovo jednako lošom procijenjena je klima u Moskvi, Kuala Lumpuru te Singapuru.

Analiza Deutsche Banka pokazuje neke očekivane, ali i neke pomalo neočekivane rezultate, poput loše kvalitete zdravstva i cijena usporedivih sa Zürichom u Dublinu. Naravno, osobne preferencije će uvijek biti primarne u tome kojem pokazatelju ili parametru će netko dati najviše pažnje prilikom odabira željenog mjesta stanovanja. Zbog toga različiti gradovi mogu biti privlačni različitim ljudima. Čak i ako uključuju kumove.