Vodeće američko udruženje vlasnika oružja, National Rifle Association (NRA), potvrdilo je ovih dana da je primalo donacije stranih državljana, no tvrdi da se te donacije nisu koristile za lobiranje tijekom američkih izbora. Priznanje je stiglo kao odgovor na pitanja koja je udruženju postavio američki senator Ron Wyden, nakon što se početkom godine u medijima pojavila priča da FBI (Federal Bureau of Investigation) istražuje je li ruski državljanin kroz NRA financirao američke političare.

Prema pravilima čije pridržavanje kontrolira američka državna izborna komisija (Federal Election Commission, FEC), strani državljani ne smiju biti donatori u američkoj političkoj kampanji. Financiranje izbornih kampanja stoga se strogo kontrolira i svi izvori novca moraju biti poznati. No politički interesi se financiraju i na druge načine, a NRA je jedna od najpoznatijih lobističkih organizacija u Sjedinjenim Američkim Državama te svojim donacijama podržava konzervativne političare koji se zalažu za slobodno držanje oružja.

U svojem odgovoru senatoru Wydenu iz NRA su naveli kako udruga ima otvorene tri vrste računa za donacije, jednu s koje sve transakcije moraju biti prijavljene izbornoj komisiji, jednu s koje se samo neke transakcije prijavljuju vlastima i jednu za koju ne postoji nikakva obaveza takve transparentnosti. Analiza koju je provela istraživačka grupa Center for Responsive Politics pokazala je da je NRA tijekom izborne kampanje 2016. godine potrošila rekordna 54 milijuna dolara. Natpolovičan dio toga, 35 milijuna dolara, prošao je upravo kroz račune za koje nije postojala obaveza prijave donatora.

Slučaj je dio puno šire sumnje u to jesu li i u kojoj mjeri ruske vlasti imale utjecaja na američku izbornu kampanju 2016. i posljedično na izbor Donalda Trumpa za predsjednika. Dio te priče vrti se oko utjecaja koji su, navodno, imali ruski računalni aktivisti na internetu plasirajući lažne informacije i pokušavajući na taj način utjecati na birače uz sumnje da ih je financirala Moskva. Drugi dio priče vezan je uz sastanke koje su ljudi bliski Donaldu Trumpu imali s ljudima navodno bliskim ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, na kojima se Amerikancima nudila ruska pomoć u diskreditiranju Trumpove protukandidatkinje Hillary Clinton. Još jedan dio priče vezan je uz moguće informacije koje Rusija posjeduje, a koje bi mogle poslužiti za ucjenjivanje Donalda Trumpa.

Rukavac sumnji vezan uz NRA vrti se pak oko ruskog bankara i političara Aleksandra Toršina, za kojeg se tvrdi da je u dobrim odnosima s Putinom. Toršin se trenutno nalazi na poziciji jednog od zamjenika guvernerke ruske središnje banke i doživotni je član NRA te se redovito pojavljivao na konvencijama udruge. Kad je krajem 2015. NRA poslala delegaciju u Moskvu, upravo joj je Toršin u Moskvi zaželio dobrodošlicu u ime slične takve ruske udruge.

Zasad još nije bez sumnje potvrđeno je li se Toršin i osobno upoznao s Donaldom Trumpom iako analiza njegovih javnih profila na društvenim mrežama ukazuje na to da bi se mogli površno poznavati. Istraga mogućeg ruskog financiranja američke izborne kampanje kroz NRA vodi se s nekoliko strana. Uz već spomenuti FBI, svoju je istragu pokrenula izborna komisija, a interes su, kao što je već spomenuto, pokazali američki parlamentarci, posebno senator Ron Wyden.

Nakon što je NRA odgovorila na Wydenove upite potvrdom da su strani državljani donirali udrugu, no da taj novac nije korišten za lobiranje tijekom izborne kampanje, jedan od vanjskih savjetnika udruge, Steven Hart, američkoj televizijskoj kući ABC izjavio je da se radilo o donaciji ruskog građanina i to manjoj od tisuću dolara. Kazao je da se radi o doživotnoj članarini Aleksandra Toršina, koja je stigla na račun udruge za koji ne postoji obaveza prijave državnoj komisiji te da se novac ionako nije koristio za kampanju.

Američko zakonodavstvo vrlo je oprezno kad su u pitanju inozemne donacije političarima. U trenutku izbora sadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa mnogi su ukazivali na to da on u toj poziciji krši ustavne odredbe što diktiraju da predsjednik ne smije primati novac stranih državljana jer je Trump vlasnik hotela u kojem odsjedaju i strane delegacije. Kako se profit hotela slijeva u Trumpove džepove, to se tumačilo kao jedan od kanala kroz koji strani državljani mogu utjecati na američku izvršnu vlast.

S druge strane NRA ima dugu povijest vrlo aktivnog lobiranja i utjecaja na američku dnevnu politiku. Među njihovim uspješnim inicijativama nalazi se i ona da se američkoj agenciji za javno zdravstvo onemogući financiranje bilo kakvih projekata koji bi se bavili posljedicama posjedovanja oružja na sigurnost američkih građana, kao i zakon što onemogućuje američkoj policiji dijeljenje informacija o tome iz kojih trgovina dolazi oružje koje se koristi u zločinima.

Zbroji li se lobistička aktivnost NRA s nizom sumnji u veze između vrha ruske politike i osoba bliskih američkom predsjedniku Trumpu, nije čudno to što američka javnost strepi od oružja kojim raspolaže ta kombinacija i strahuje da bi se tamošnji demokratski procesi mogli naći pod paljbom.