Glasačka mašinerija vladajućih u Saboru sigurno će amenovati Vladin model konverzije kredita iz švicarskog franka u eure. Bankama tad još preostaju dvije adrese na kojima mogu tražiti svoju pravicu. Prva je Ustavni sud, a druga Međunarodni sud za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu
Miljenko Giunio, predsjednik Udruge pravnika u gospodarstvu Zagreb i arbitražni sudac, uvjeren je kako će se banke obratiti Ustavnom sudu, odnosno zatražiti ocjenu ustavnosti Vladinih izmjena zakona.
'Izlazak na Ustavni sud ih ništa ne košta. Svoj zahtjev će sigurno prvo temeljiti na spornoj retroaktivnosti Vladinih izmjena zakona. Ustav retroaktivnost dopušta, ali samo iznimno i to je stvar ocjene. U ovom slučaju mijenjaju se dva zakona, ne samo Zakon o potrošačkom kreditiranju nego i onaj koji obuhvaća sve dužnike, Zakon o kreditnim institucijama. Drugo s čim mogu ići je zadiranje u stečena prava, u postojeće ugovorne odnose i umanjivanje prava stečena investiranjem koja su u Ustavu zajamčena', rekao je Giunio za tportal.
Međutim, on je mišljenja kako banke izlaskom na Ustavni sud ništa neće postići jer dok ustavni suci donesu odluku o poništenju zakonskih izmjena sve će već biti gotovo.
Ministar financija Boris Lalovac najavio je kako će zakonske izmjene zaživjeti 30. rujna i od tada banke moraju u roku od 45 dana dostaviti dužnicima izračune konverzije. Korisnik kredita kad zaprimi izračun imat će 30 dana da odluči hoće li taj prijedlog i prihvatiti. Tako da bi do kraja godine sve trebalo biti provedeno.
'Ustavni sud još nikad tako brzo nije reagirao. Jedino ako ne postupi kao u slučaju Obiteljskog zakona pa obustavi Vladine izmjene dok traje ocjena ustavnosti', rekao je Giunio. Podsjetimo, kako je novi Obiteljski zakon bio tri mjeseca u primjeni prije nego što ga je Ustavni sud suspendirao.
Mićo Ljubenko, odvjetnik specijaliziran za trgovačko pravo, smatra da ako glavno uporište banaka za izlazak za Ustavni sud bude retroaktivnost, to neće biti velik rizik za državu.
'Retroaktivnost nije u Ustavu apsolutno zabranjena. Treba se težiti tome da zakoni nemaju povratno djelovanje, ali gdje ima opravdanih razloga onda je to dopušteno. Puno je primjera gdje je zakon retroaktivan', istaknuo je Ljubenko.
Za Giunija mnogo ozbiljnije posljedice za Hrvatsku mogu biti ako se banke odluče obratiti, o čemu je pisao Reuters, Međunarodnom sudu za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu.
'Hoće li se na to odvažiti, ovisi o stupnju njihova očaja. Hrvatska bi morala pristati na taj postupak jer je potpisnica međunarodne konvencije. Arbitraža je skupa, a moguće naknade mogu biti astronomske', rekao je Giunio dodajući kako u prosjeku postupci na sudu u Washingtonu traju dvije godine.
