Sadašnjim tempom do 2040. samo će 38 posto automobilskog tržišta činiti električna vozila na baterije (BEV). Problem je u tome što ovaj broj treba doseći najmanje 65 posto kako bi se dosegli ciljevi neto nule ugljičnog otiska
Visualcapitalist istražuje ovu teoriju i razlaže neke od ključnih razloga zbog kojih tržište električnih vozila mora hitno 'ubaciti u višu brzinu' da bi njihovo masovno usvajanje postalo stvarnost. Prvo pogledajmo tržište iz ptičje perspektive radi konteksta.
Tržište električnih vozila do sada
U 2021. globalna prodaja električnih vozila udvostručila se, no neke su regije doprinijele tome puno više od drugih.
Kina, Europa i SAD činili su gotovo dvije trećine tržišta električnih automobila i 95 posto ukupne prodaje električnih automobila 2021. Zapravo, Kina je 2021. prodala više električnih automobila nego ostatak svijeta zajedno 2020.
Globalne prognoze za uvođenje električnih vozila variraju, a zemlje diljem svijeta obećale su ispuniti klimatske ciljeve između 2035. i 2040. Na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama (COP26) više od 100 sudionika potpisalo je deklaraciju o ubrzanju prijelaza na automobile i kombije sa stopostotnom nultom emisijom 2035.-2040.
Zašto je malo vjerojatno da ćemo ispuniti ciljeve?
Iako se obećava povećanje udjela korištenja električnih vozila, još uvijek moramo uzeti u obzir trendove koji će usporiti taj proces.
Prepreka br. 1: Ograničenja u resursima
Nabavka kritičnih sirovina bit će najveći izazov za uvođenje električnih vozila jer potražnja nadmašuje ponudu.
Iako se neka područja u proizvodnji električnih vozila mogu ubrzati, vrijeme ekstrakcije minerala ne može, što će uzrokovati velike zastoje u njihovoj proizvodnji. Zapravo, može proći od četiri do 20 godina da rudnik s mineralima započne komercijalnu proizvodnju.
Osim vremena potrebnog za postizanje razine komercijalne proizvodnje, rudniku može trebati još 10 godina prije nego što dosegne odgovarajući proizvodni kapacitet.
Prepreka br. 2: Troškovi
Iako električna vozila postaju pristupačnija, nabavna cijena ostaje visoka za tržišta u razvoju, ograničavajući njihovo masovno usvajanje.
Mnoge su zemlje bile sporije u uključivanju električnih vozila u svoje flote, a Indija, Brazil i Indonezija činile su manje od 0,5 posto globalne prodaje električnih vozila u 2021.
Kontinuirano povećanje cijene sirovina, kao i globalni porast kamatnih stopa također mogu pridonijeti ograničenoj dostupnosti i sporom masovnom usvajanju.
Prepreka br. 3: Infrastruktura
Sve veća izgradnja infrastrukture za punjenje također će povećati potražnju za sirovinama poput bakra i nikla.
Kapacitet infrastrukture punjenja također se razlikuje među tržištima, pri čemu Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo trenutačno ne ispunjavaju preporuke EU-a o dostupnosti punjača. Gradnja infrastrukture za punjenje bit će posebno teška na tržištima u razvoju.
Alternativni put do dekarbonizacije
Dok je uvođenje električnih vozila u tijeku, zamah potreban za postizanje ciljeva nulte mreže bit će usporen ograničenjima što se tiče resursa, troškova i infrastrukture. Stoga je bitno razmotriti druge mogućnosti za dekarbonizaciju automobilske industrije.
Alternativna rješenja kao što je strategija mješavine goriva, izložena u novom izvješću KGP Auto, mogla bi održati zamah prema ciljevima neto nule emisija s motorima s unutarnjim izgaranjem (ICE) koji će nastaviti činiti većinu tržišnog udjela u sljedećih nekoliko desetljeća.
Prema ovoj strategiji, ICE, plug-in hibridna vozila (PHEV) i električna vozila na gorive ćelije (FCEV) s alternativnim gorivima kao što je vodik premostili bi jaz prema ciljevima neto nule dok se ne unaprijede pristupačnost, opskrba sirovinama i infrastruktura za razvoj baterijskih električnih vozila.