Most je prvog dana predizborne kampanje predstavio rješenje za probleme 329.000 blokiranih građana. Stranka Bože Petrova nada se kako će programom koji nazivaju Restart privući pažnju blokiranih građana, ali i banaka. Temelj programa Restart, naime, osnivanje je takozvane loše banke
Loše banke nisu neuobičajene u svijetu. Takva bi banka preuzimala dijelove ili cijele loše kredite i ostale dugove kako bi ih reprogramirala i refinancirala. Mostovi ekonomski stručnjaci nude refinanciranje loših kredita, ali bez valutne klauzule, uz niže kamate i znatno manje rate.
Autori modela Restart su Dean Sinković, inače savjetnik Bože Petrova, te Marinko Škaro, profesor s pulskog Fakulteta ekonomije i turizma. Upitali smo Sinkovića zašto misli da bi loša banka funkcionirala u Hrvatskoj, na što je odgovorio kako takve banke funkcioniraju u Njemačkoj, Sloveniji i SAD-u, dakle u zemljama u kojima su financijska tržišta visoko razvijena.
'Mogla bi funkcionirati i u Hrvatskoj, ne izmišljamo toplu vodu', rekao je Sinković za tportal.
'Takva banka je dobra jer bi deblokirala dio građana. To bi otvorilo i mogućnost da banke očiste svoje bilance, a loša banka bi opet mogla zaraditi nešto jer bi uzimala loše kredite uz diskont od recimo 60 posto', dodao je.
'Banke to ionako rade'
Na pitanje zašto bi banke pristale prodati kredit uz popust od 60 posto, Sinković pojašnjava:
'Zato što to već rade. Prodaju loše kredite uz diskont specijaliziranim agencijama za naplatu dugova. U cijeli posao trebali bi se uključiti i ostali investitori, poput mirovinskih i investicijskih fondova te osiguravajućih društava. Postoji velika mogućnost zarade ako diskont na kredite bude 80 posto. Banke sada prodaju kredite uz diskont od 20 posto, a to uglavnom nije dovoljno da se zaduženi građanin izvuče iz problema.'
U teoriji, kroz Restart dužniku bi se otpisivalo 50-60 posto glavnice, ovisno o rentabilnosti, refinanciranju i vrsti kredita. Zatim bi se izdao novi kredit s novim otplatnim planom. Refinanciranje bi se radilo u skladu s Odlukom HNB-a o prodaji plasmana kreditnih institucija, a ugovorio bi se i novi rok otplate, ovaj put bez valutne klauzule i s prihvatljivim kamatnim stopama.
Osim tog modela, Sinković je pripremio drugi model spasa za prezadužene građane koji pretpostavlja otplatu dugova na dulji vremenski rok.
Po tom modelu dugovi bi se reprogramirali prema principu 40-60. To znači da bi građani otplaćivali 40 posto duga, a ostalih 60 posto plaćali bi u idućih desetak godina, nakon što se financijski oporave.
