'Kako niti ovaj scenarij nismo mogli predvidjeti, ali smo uspješno reagirali tako i bilo koji daljnji razvoj događaj moramo vjerovati da možemo. Vjerujem da do toga neće doći', rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić na pitanje hoće li doći do lockdowna.
Rekao je da Stožer i Vlada vode brigu o gospodarskom dijelu. 'Bili smo mjesec i pol dana zaključani i vidimo koje su to reperkusije, imali smo pad BDP-a od 15 posto', dodao je Marić.
'Vlada ima vatrogasni, a ne strateški pristup. Bojim se što bi donio novi lockdown. Nemamo strategiju prema broju zaraženih dnevno što se zatvara. Ne bih sve zatvorila., Hrvatska ne bi preživjela ako se sve zatvori', rekla je saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović.
vezane vijesti
'Koliko god se trudili da se stekne dojam da je sve pod kontrolom ništa nije pod kontrolom. Proračunska rupa je velika, trajanje pandemije je nepredvidivo, Predviđamo rast BDP-a 5 posto iduće godine, a ne znamo što će biti. Izostaje puna strategija za upravljanje ovom krizom i po pitanju zdravstva i ekonomije dovest će nas u slučaju lockdowna u bankrot', rekla je Ahmetović.
'Iskustva kroz proljeće i ljetom, vidimo što se događa drugdje. Ima modaliteta da mnogi sektori rade. U školstvu je 700.00 ljudi, što učenika, što studenata, nastavnika, profesora i drugog osoblja, i iskustvo u rujnu govori da se s tim uspješno nosimo. Što će se događati u iduća tri tjedna svi iščekujemo. Držim da ne treba sve zatvoriti, puno toga se može raditi', rekao je član Odbora za gospodarstvo Domovinskog pokreta Ante Rončević.
'Možemo preživjeti lockdown, samo je pitanje uz koju cijenu. Pitanje je samo koliki će biti deficit i po kojoj ćemo ga kamatu platiti. Protiv sam lockdowna, pogotovo kada u predbožićno vrijeme potrošnja jača. Struktura našeg BDP-a počiva dominantno na osobnoj potrošnji', rekao je Hrvoje Šimović, profesor javnih financija i ekonomskih politika na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Nada se da neće doći do lockdowna do kraja godine i da ćemo imati gospodarsku aktivnost kakvu-takvu. Na pitanje tko su dobitnici, a tko gubitnici u rebalansu proračuna Marić je rekao da smo svi gubitnici.
'Covid je odnio i dosta ljudskih života i dosta je zaraženih i ima negativne reperkusije na gospodarstvo i proračun. Rebalans je ako ste nešto potplanirali ili preplanirali da to ispravite', rekao je Marić.
'Ova godina je specifična. U petom mjesecu smo sve snage usmjerili prema gospodarstvu, a i proračun se sveo i usmjerio na gospodarstvo - potpore za očuvanje radnih mjesta, nabava zaštitnih, higijenskih sredstva', dodao je.
Govoreći o Croatia airlinesu Marić je rekao da će iz općih izvora dobiti 90 milijuna kuna više te da se još sprema dodatno iznos za likvidonosnu injekciju do kraja godine.
'Potrebno je intervenirati jer su veliki padovi u prijevozu', dodao je. Spomenuo je i HŽ i rekao da je to tema u mjesecima koji dolaze po pitanju restrukturiranja i investicijskog ciklusa.
Ahmetović je rekla da je proračun prošlih godina bio kvalitetan po financijskim podacima prihodi/rashodi, a da se ne može govoriti o kvaliteti proračuna na način da je iznjedrio ono što Hrvatskoj treba, a to su reforme.
'Reformi nije bilo. Prihodi i rashodi u proračunu nisu pratile promjene koje su građanima mogle osigurati kvalitetniji život. Da su one bile, danas bi građani osjetili manji udar', rekla je Ahmetović.
Dodala je kako je bila porezna reforma po pitanju lokalne samouprave, ali nije bilo reforme lokalne samouprave. Na pitanje je li ministar Marić dobar ministar, Ahmetović je rekla da je, samo u krivoj Vladi.
Marić je odgovorio kako na to ne može sad replicirati, što reći kontra toga. Potom je ministar govorio da će biti još jedna dopuna zakona o financiranju gdje će država na sebe preuzeti financiranje čuvenog fonda izravnanja.
Građovi i općine danas dobivaju 60 posto, sutra 74 posto, županije imaju 17 posto, sutra 20 posto, a preostalih 6 posto ide i gradovima i općinama i županijama, objasnio je.
'To je iskorak u fiskalnoj decentralizaciji', rekao je. A
hmetović je pozdravila povećanje udjela u porezu na dohodak od strane jedinica lokalne samouprave, no pobrojala je nadležnosti lokalne samouprave u kojima moraju djelovati, a što su prije obavljale državne institucije.
Rončević je rekao da je projekcija rasta za 2021. skromna i da je to skoro prirodna stopa rasta i smatra da ćemo i dalje ostati na dnu europe i tamo se učvrstiti.
'Potreban je ambiciozan plan. Ovo nije dostatno, nastavit će se trendovi iseljavanja, starit će stanovništvo imat ćemo problema s mirovinskim fondovima', rekao je Rončević.
