Kako piše Novi list sve to može ukazivati na rast potrošačkog optimizma u studenom ove godine u odnosu na isti mjesec lani. Pojačanoj potražnji banke su odlučile i dodatno izaći ususret pa gotovo da nema banke koja u svojim promotivnim kampanjama i na web stranicama u prvi plan ne ističe gotovince.

Dijelom je to i očekivano za predblagdansko razdoblje povećanje potrošnje, no kako su vremena neobična, i inače uobičajeni trendovi pozorno se prate.

Uz to što neki pojačano troše gotovinu koju su uštedjeli u vrijeme lockdowna, neki građani podižu i nenamjenske kredite kojima se kupuje sve i svašta – razna roba široke potrošnje, ali vjerojatno i krpa kućni budžet u uvjetima sve viših cijena.

Vjerojatno nije riječ o istim skupinama klijenata: oni koji štede, manje uzimaju kredite, i obrnuto, tko nema vlastite štednje, a želi više potrošiti – mora se zadužiti. S aspekta rasta BDP-a, ali i poreznih prihoda od potrošnje, odnosno PDV-a, državi dođe na isto: ubrat će više poreza. Za ekonomiju temeljenu prije svega na potrošnji, to je uvijek izlazna strategija.

Zanimljivo je da je dio banaka potvrdio da građani, kad su gotovinski krediti u pitanju, i dalje pojačano traže kune, unatoč činjenici da se euro vjerojatno uvodi početkom 2023. U Ersteu kažu da su u segmentu stanovništva u prvih jedanaest mjeseci plasirali ukupno više od 4,3 milijarde kuna novih kredita, što predstavlja povećanje od 9 posto u odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2020.

Ispada da gotovinski krediti, koji i dalje rastu sporije od stambenih (uslijed državnih poticaja i ulaganja u nekretnine), očito prema kraju godine ubrzavaju, a banke tek očekuju njihov skok u prosincu.

S obzirom da je, kod Erstea konkretno, prirast do listopada bio puno niži, studeni je, čini se, donio preokret. Međutim, u obzir treba uzeti i nešto nižu lanjsku bazu.

I u Privrednoj banci Zagreb su za Novi list potvrdili da u proteklom periodu bilježe kontinuirani interes za gotovinskim kreditima, te da'uglavnom prevladavaju kunski krediti'. U OTP banci kažu da kontinuirano bilježe pozitivne trendove u gotovinskim kreditima, a u zadnjem kvartalu i blagi porast potražnje što je, vele, i očekivano za ovo doba godine, te s obzirom na pandemiju i njen utjecaj na osobnu potrošnju.

RBA bilježi porast nenamjenskih kredita građanima tijekom cijele 2021. Kažu da je potražnja za kunskim kreditima uobičajeno veća u odnosu na kredite uz valutnu klauzulu u eurima, no u zadnjem kvartalu se bilježi porast nenamjenskih kredita uz klauzulu u eurima.

U Addiko banci kažu da je 'potrošačima kraj godine standardno usmjeren na potrošnju, poklone i obitelj, a manje na rješavanje financiranja i planiranje investicija, tako da je potražnja za kreditima sezonski najslabija u odnosu na ostatak godine'.

Alen Kovač, direktora Sektora za ekonomska istraživanja Erste banke kaže da razmjerno blagi rast gotovinskih kredita u ovoj godini u odnosu na, primjerice, stambene kredite, rezultat je prije svega nastavka opreznijeg pristupa građana, a imajući u vidu još uvijek prisutne pandemijske uvjete i povišenu razinu neizvjesnosti uslijed njezinih mogućih učinaka.

'Međutim, bitno je istaknuti da su mjere Vlade Republike Hrvatske pridonijele efikasnoj stabilizaciji tržišta rada, a zabilježeni ekonomski oporavak u 2021. stvara preduvjete i adekvatnu poziciju za snažniji oporavak dinamike i u segmentu potrošačkog kreditiranja u idućem razdoblju', naglašava Kovač.