Početkom godine u primjenu su krenuli novi Opći uvjeti za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom kojima je spuštena granica ulaska u takozvani crveni tarifni model, s 30 na 20 kilovata, u kojem se, za razliku od plavog i bijelog tarifnog modela, naplaćuje i trošak obračunske vršne radne snage.

Po starim Općim uvjetima, snaga se na računu za struju naplaćivala za priključnu snagu iznad 30 kilovata, dok su ostali, ispod te granice, plaćali samo mjesečni paušal od 20 kuna. Sad će međutim već za snagu iznad 20 kilovata plaćati mjesečni paušal od 50 kuna i još 51 kunu za svaki registrirani kilovat, računica je Udruge za zaštitu prava potrošača – Split.

Na području Hrvatske, prema podacima HEP-a, nalazi se 21.199 obračunskih mjernih mjesta sa snagom između 20 i 30 kW, što je manje od jedan posto ukupnog broja obračunskih mjernih mjesta. Od navedenog broja, na kategoriju kućanstvo odnosi se 3782, a na kategoriju poduzetništvo 17.417 obračunskih mjernih mjesta. HEP ODS je do sada realizirao ukupno 646 promjena na crveni tarifni model u kategoriji kućanstvo te 7018 promjena u kategoriji poduzetništvo.

Prije realizacije prelaska na crveni tarifni model krajnjim korisnicima čija su obračunska mjerna mjesta opremljena brojilima s mjerenjem snage HEP ODS je dostavio obavijest o promjeni.

'U obavijestima je naglašena i mogućnost ostanka u postojećem tarifnom modelu, uz uvjet ograničenja priključne snage do uključivo 20 kW, o čemu se korisnik mora očitovati HEP ODS-u u traženom roku. Tako korisnik ne gubi postojeće pravo na odobrenu priključnu snagu, već se samo ograničava korištenje snage na 20 kW. Ako se korisnik po primanju obavijesti ne očituje HEP ODS-u u traženom roku, svrstava se automatski u crveni tarifni model. Za kupce koji su prešli u crveni tarifni model postoji i dalje mogućnost povratka na tarifni model bijeli ili plavi, uz uvjet ograničenja snage, a u skladu s Općim uvjetima', poručili su iz HEP-a.

Energetski stručnjak Marijan Kalea za Novi list je rekao kako se snaga može sniziti pažljivijim rasporedom korištenja postojećih trošila tijekom dana, a ne nužno nabavkom novih uređaja, onih koji imaju manju snagu.

Konkretno, to znači da perilica rublja, posuđa, električni štednjak i bojler ne bi trebali biti istovremeno uključeni, nego razumno kombinirani. Upravo je to svrha, istaknuo je Kalea, obračuna vršne snage – da se ne preoptereti mreža.

'Protočne bojlere načelno treba izbjegavati, a ako ih ipak želimo – onda ćemo i platiti njihov strahovit angažman snage. Termoakumulacijske peći treba puniti noću, u nižoj tarifi, i kad nema ograničenja vršne snage, a akumuliranu toplinu koristiti danju, kad je na snazi viša, skuplja tarifa', naglasio je Kalea.