Istraživanje GfK pokazuje i da, iako je Hrvatska zahvaćena gospodarskom krizom, nešto više od dvije trećine anketiranih građana nije mijenjalo planove za godišnje odmore.

Prema anketi provedenoj u svibnju ove godine na tisuću ispitanika, 29 posto građana sigurno će ići na godišnji odmor u trajanju dužem od tri dana, dok njih 19 posto odgovara da će vjerojatno ići na ljetovanje.

Istodobno, 42 posto građana ove godine sigurno ne planira na ljetovanje, a njih još 10 posto vjerojatno neće putovati na ljetni odmor.

Promatrano prema regijama, najveći udio građana koji planiraju ljetovanje bilježi se u Zagrebu i okolici (ukupno 63 posto), dok je najveći broj ispitanika koji sigurno ili vjerojatno neće putovati na odmor u Sjevernoj Hrvatskoj (70 posto).

Među ispitanicima koji najavljuju da će ljetovati, najveći dio planira godišnji odmor provesti u Hrvatskoj, i to ponajprije u Dalmaciji (62 posto) te Istri i Primorju (27 posto).

Istodobno, građani iz tog dijela Hrvatske najviše žele ići u inozemstvo - 15-tak posto ispitanika iz Istre i Primorja te Dalmacije.

Najčešće se pritom planiraju godišnji odmori u trajanju od jednog do dva tjedna (po 34 posto), dok petina građana planira ljetovati između 15 i 25 dana, a svega 10 posto ispitanih planira odmor duži od toga.

Od građani koji se odluče na ljetovanje većina će odsjesti u plaćenom i neplaćenom (kod prijatelja i rodbine) privatnom smještaju, odnosno po 32 posto ispitanih. Odmor u vlastitom prostoru najavljuje 23 posto ispitanih, dok u hotele namjerava sedam, a u kampove šest posto građana.

Gotovo polovica građana pritom će ljetovanje financirati iz tekućeg dohotka, a 41 posto njih na to će utrošiti ušteđevinu.